Nakon sprovodne mise tijelo pape emeritusa Benedikta XVI. pokopano je u četvrtak 5. siječnja u grob u kojem je do beatifikacije bilo tijelo Ivana Pavla II., ponad kojega se nalazi reljef hrvatskoga renesansnog kipara Ivana Duknovića Blažene Djevice Marije sa Sinom među anđelima, Stvoritelja među kerubinima.
Riječ je o kamenome reljefu koji prikazuje Bogorodicu koja u naručju drži maloga Isusa, pokraj kojih je sa svake strane po jedan anđeo. Taj kameni reljef nalazi se u vatikanskoj kripti blizu grobnice svetoga Petra. Na tom mjestu je od 1963. do 2000. godine bila grobnica pape Ivana XXIII. Jubilarne 2000. godine papa Ivan Pavao II. beatificirao je papu Ivana XXIII. te su njegovi zemni ostatci iz kripte preneseni u baziliku sv. Petra.
Sveti Ivan Pavao II. često se molio pred tim reljefom, naglašavajući kako je to jedno od njegovih najomiljenijih umjetničkih djela. Potkraj svojega ovozemaljskoga životnoga puta papa Ivan Pavao II. izrazio je želju da njegova grobnica bude upravo na tom mjestu pokraj Duknovićeva reljefa. Želja mu je uslišana te je grobnica pape Ivana Pavla II. bila u kripti pokraj Duknovićeva kamenoga reljefa do 1. svibnja 2011. godine kada ga je papa Benedikt XVI. proglasio blaženim pa su mu zemni ostatci preneseni u baziliku. Tako je djelo hrvatskoga renesansnoga kipara čuvalo grobove dvaju svetaca: Ivana Pavla II. i Ivana XXIII.
Umjetnik Ivan Duknović (Ioannes Dalmata) rođen je na brdu zvanom Orihovica (Oriovica) u Vinišću u blizini Trogira oko 1440. godine. Zanat je vjerojatno počeo učiti kod svoga oca, protomajstora Stjepana, koji je bio graditelj zvonika trogirske katedrale. Osim upornosti i stečenoga znanja, vodio ga je talent i smisao za lijepo. Sve je to pridonijelo da je Duknović već kao mlad bio priznat umjetnik. Potvrđuje to i podatak da je u rodnom gradu, zajedno s Nikolom Firentincem i Andrijom Alešijem, radio na gradnji kapele sv. Ivana Ursinskoga. Autor je poznatih lavova na ulazu u gradsku crkvu.
Umjetničku izobrazbu stekao je u Italiji, umjetnički trag ostavio je u Veneciji. S dvadeset godina otišao je u Rim te vrlo brzo stupio u službu kardinala Pietra Barboa, kasnije pape Pavla II., te izradio dva portala na Venecijanskoj palači. Izradio je i skulpturu za monumentalnu grobnicu pape Pavla II. u bazilici sv. Petra, za koju se smatra da je bila najveća ikad izrađena grobnica u Rimu. Smatraju ga jednim od vodećih kipara, posebice za izradu renesansnih nadgrobnih spomenika. Dio života djelovao je i na dvoru kralja Matije Korvina. Zbog svojih zasluga dobio je plemićki naslov i feud s dvorcem Majkovec u Hrvatskoj. Taj „kameni čipkar“ umro je u Italiji, poslije 1509. godine.
