Osmišljavanje alata koji će omogućiti korisnicima medija, posebice djeci i mladima, da ih upotrebljavaju na pravi način, usvajanje atraktivnih i suvremenih modela poučavanja medijske pismenosti za učenike srednjoškolskoga uzrasta, uključivanje tvrtaka koje pružaju internetske usluge u programe prevencije internetskoga nasilja, rješavanje izazova dodatne edukacije nastavnika za medijsko opismenjavanje djece i njihovih roditelja, uvođenje programa medijskih treninga po cijeloj Hrvatskoj, prikupljanje rezultata za studiju »EU Kids Online« za Hrvatsku – popis je zadaća koje su sudionici okrugloga stola o medijskoj pismenosti istaknuli kao poslove kojima će se u sljedećih 365 dana baviti njihove institucije i udruge, a sve s ciljem da potaknu djecu, roditelje te stručne suradnike u hrvatskim školama da budu kritički osviješteni korisnici medija te aktivno traže informacije, savjete i primjere kako iskoristiti prednosti tehnologije i medija.
Iako se u usporedbi s drugim zemljama Hrvatska može pohvaliti modelom izvannastavne aktivnosti u području medijske pismenosti, mnoge inicijative dolaze i opstaju isključivo zahvaljujući entuzijastičnosti, energičnosti i upornosti pojedinaca iz udruga civilnoga društva, a nedostaje spremnost i potpora državnih institucija za opismenjavanje djece i mladih za 21. stoljeće. Vidljivo je to i iz programa nastave hrvatskoga jezika u kojem se u prosjeku 12 sati godišnje posvećuje temi medijske pismenosti, no često se ne obrađuju kvalitetno – što zbog nedovoljnih tehničkih uvjeta, što zbog nedovoljne osposobljenosti nastavnika.
Svih su se tih tema, uz iznošenje zanimljivih podataka i brojaka, dotaknuli govornici na okruglom stolu održanom u četvrtak 9. veljače u Zagrebu u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te Agencije za elektroničke medije: glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Ivan Milanović Litre, član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, potpredsjednici Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu dr. Igor Kanižaj i Lana Ciboci, profesor s Veleučilišta VERN Krešimir Mikić te ravnatelj Slaven Staklenac i učiteljica hrvatskoga jezika Anita Kiš iz Osnovne škole Većeslava Holjevca.
Kao pozitivan primjer aktivnoga pristupa medijskoj pismenosti, usprkos državnoj inertnosti, prikazan je projekt »Djeca medija« tijekom kojega je u proteklih devet godina održano 600 predavanja, radionica, treninga i susreta o medijskom opismenjavanju za više od 12 tisuća korisnika. Gotovo svaki tjedan volonteri iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu barem su na tri mjesta radili s djecom i njihovim roditeljima.
»U svim izvještajima za međunarodna tijela pokazalo se da su u području medijske pismenosti najveća snaga Hrvatske aktivnosti civilnoga društva. Dok smo čekali donošenje strategije i akcijskih planova, civilno društvo otišlo je na teren. Posebno me veseli da su mladi studenti prepoznali potrebu da se sami aktiviraju te svoja znanja prenesu onima kojima su potrebna. To je najveća vrijednost Hrvatske i svega onoga što se dogodilo u prethodnim godinama. Mi smo uistinu primjer većemu broju država u Europskoj uniji u ovom području, mnogo se može napraviti angažmanom svih nas«, kazao je dr. Kanižaj i spomenuo kako njihova udruga ima 104 člana te 70-ak volontera, što ih svrstava među veće u ovom dijelu Europe u segmentu medijskoga obrazovanja.
Na okruglom je stolu poseban naglasak stavljen i na projekt »Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti« koji će se do kolovoza provoditi u 12 hrvatskih županija uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uključit će učenike od 5. do 8. razreda, čime se želi sudionike učiniti aktivnim provoditeljima medijske pismenosti u svojim domovima, školi i u svojoj zajednici. Pohvalili su se iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu da je njihov projekt »Djeca medija« ušao u uži izbor vodeće europske nagrade za medijsko obrazovanje za 2017. godinu među pedeset prijavljenih projekata na razini Europske unije.
U društvu beskonačne ponude i lako dostupnih medijskih sadržaja teško je odraslima, a posebice djeci i mladima, razlučiti koje su informacije točne i vjerodostojne, a koje se svrstavaju u tzv. lažne vijesti ili novostvorenu sintagmu »alternativnih činjenica«. I zbog toga je potrebna medijska pismenost, smatra član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, koji je istaknuo kako su u tu svrhu i pokrenuli portal www.medijskapismenost.hr te proveli kampanju »Birajmo što gledamo«.
»Na temelju europske prakse i domaćih i stranih istraživanja u svijetu gdje su digitalni mediji transformirani u sve oblike našega života isključivo zakonskim i regulativnim metodama djeca se ne mogu u potpunosti zaštititi od potencijalnih štetnih medijskih sadržaja, pa je ključni element njihovo znanje o medijima i medijska pismenost«, kazao je Tomljenović i upoznao okupljene s »Preporukama za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija« koje su objavili ujesen prošle godine, a namijenjene su ne samo novinarima, nego i roditeljima kao pomoć u odabiru primjerenoga audiovizualnoga sadržaja i medijskom obrazovanju njihove djece.
Upravo nedovoljnu uključenost roditelja u proces medijskoga opismenjavanja te njihovu nedovoljnu svjesnost da se djeca mogu naći u opasnosti u internetskom svijetu kao ključne probleme istaknuo je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu te Centra za sigurniji internet, koji vodi najaktivniju udrugu u tom području u Slavoniji s dvadeset zaposlenih, među kojima su psiholozi, socijalni pedagozi i pravnici koji svakodnevno rade s djecom. »Počeli smo iz Osijeka, ali partnerima i djelovanjem povezani smo s djecom u cijeloj Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini te Srbiji. Pokušavamo povezati djecu da smanjimo govor mržnje na internetu, a zato imamo i savjetodavnu liniju te se kod nas prijavljuje neprimjeren sadržaj na Facebooku i YouTubeu kako bi se uklonio s tih kanala«, kazao je Ramljak i istaknuo nužnost prevencije u dosezanju što boljih rezultata.
Kako kod mladih razvijati kritičko mišljenje i kako da se u enormnoj ponudi medijskih sadržaja što bolje snađu govorio je na okruglom stolu filmski stručnjak Krešimir Mikić, s dugogodišnjim iskustvom u radu sa studentima. Uz odgovornost roditelja, sve češće ističe nužnost uključivanja djece i mladih u medijsko stvaralaštvo. U tome im treba dobro vodstvo, a to je korak do medijski pismenijih građana. »Od brojne ponude mladi ne znaju što odabrati, to je velik problem kojemu se moramo posvetiti. Teško je u komercijalnoj džungli zamisliti da bi dvorana koja prikazuje ‘filmove s auerolom’ bila lijepo prihvaćena, ali smatram da za takvo prikazivanje ima mjesta«, kazao je Mikić te pozvao na osnaživanje obrazovnih institucija za kvalitetne programe medijske pismenosti.
