HRVATSKI BISER – DOKUMENTARNI FILM »REPUBLIKA« Oda Dubrovniku u šest epizoda

Dubrovačka gradska jezgra s pripadajućim tvrđavama i zidinama već stoljećima svojim skladom i ljepotom budi divljenje u putnika, namjernika i (u novije vrijeme) turista koji su do početka korona-krize hrlili u taj »biser Jadrana«, a zasigurno će i opet, kada kriza prođe. Tako je i slavni George Bernard Shaw zapisao da »oni koji traže raj na zemlji moraju doći u Dubrovnik«. Velikoj popularnosti Grada kao turističke destinacije znatno je (u najnovije vrijeme) pridonijela svjetski popularna televizijska serija »Igra prijestolja« u produkciji HBO-a u kojoj je Dubrovnik »glumio« King’s Landing – glavni grad Sedam kraljevstava i uporište obitelji Lannister. Nemali broj gledatelja »Igre prijestolja« mislio je da su u seriji u scenama u King’s Landingu i oko njega rabljene kulise dok se nisu (uživo) uvjerili da je ipak riječ o stvarnom gradu koji je samo malo digitalno »dotjeran« (digitalno su dodane i neke veće građevine).

Taj bajkoviti grad još uvijek (barem izdaleka) izgleda kao da je zamrznut u vremenu i tek kada se posjetitelji prošeću ulicama »King’s Landinga«, mogu primijetiti neke od tekovina suvremene civilizacije kao što su trgovine, banke i bankomati koji u tom miljeu izgledaju pomalo nestvarno i nepripadajuće. Međutim, vizualna ljepota Dubrovnika samo je jedan od vidika po kojem se može i treba diviti Gradu. Naime, ne smije se zapostaviti ni veoma bogata kulturna, gospodarska, diplomatska i znanstvena ostavština Dubrovačke Republike koja je u mnogočemu prednjačila u usporedbi s drugim europskim i svjetskim gradovima i državama većega dijela drugoga tisućljeća – posebno između 14. i 19. stoljeća: od osamostaljenja 1358. do 1808. godine, kada je ukinuta okupacijom Napoleonove vojske.

Tim dijelom Dubrovačke povijesti bavi se »Republika«, dokumentarno-igrana televizijska serija u produkciji Znanstveno-obrazovnoga programa Hrvatske radiotelevizije. Seriju od šest epizoda osmislio je scenarist, redatelj i autor glazbe Božidar Domagoj Burić. Nakon velikoga uspjeha serije »Hrvatski kraljevi« (prva hrvatska serija koju je otkupio i prikazivao Viasat History) Burić i ekipa podignuli su kvalitetu produkcije na višu razinu i tako je snimljena serija od šest epizoda koja se počela premjerno prikazivati na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije u travnju 2016., a ove je godine reprizirana i sada je dostupna preko HRTi aplikacije i mrežne stranice. Prava na emitiranje serije 2017. godine otkupila je satelitska kompanija Viasat pa je tako serija u međuvremenu doprla do više od 40 država diljem svijeta, »što ju čini dosad najprodavanijim i najemitiranijim televizijsko-filmskim proizvodom HRT-a u inozemstvu« (kako je navedeno na Wikipediji).

Serija je na 64. pulskom filmskom festivalu (2017. godine), odlukom žirija u kategoriji Dramska serija ili dokumentarni serijal, proglašena najboljom hrvatskom serijom te godine, a moglo bi se dodati da jamačno pripada najboljim hrvatskim serijama do sada.

Prva epizoda pod naslovom »Mali među velikima« donosi pregled dubrovačke povijesti od sredine 14. stoljeća, kad se Dubrovnik oslobađa mletačke prevlasti i počinje živjeti kao neovisan grad država. Ubrzo se preobražava u republiku kojoj je aristokracija na vlasti do početka 19. stoljeća, kada napoleonska vojska zauzima Grad, čime Dubrovačka Republika prestaje postojati kao međunarodni subjekt. Druga epizoda (»Život«) prikazuje neke aspekte svakodnevnoga života Grada i Republike poput medicine, obitelji, stanovanja i ljetnikovaca, kao i krčme. U toj epizodi autor se bavi i »velikom trešnjom« – razornim potresom koji je 1667. gotovo potpuno uništio Grad. Treća epizoda (»Umijeće načina«) u prvi plan stavlja dubrovačku diplomaciju i činjenicu da je Dubrovnik bio jedno od najvažnijih europskih obavještajnih čvorišta u 16. i 17. stoljeću. Četvrta epizoda pod nazivom »Velikani« donosi kratke životopise petorice znamenitih Dubrovčana: znanstvenika Ruđera Boškovića, barda hrvatske književnosti Marina Držića, matematičkoga virtuoza Marina Getaldića, znamenitoga skladatelja i diplomata Luke Sorkočevića te ekonomista i otca dvostavnoga knjigovodstva Benedikta Kotruljevića. Peta epizoda (»Sustav«) govori o jednostavnosti i učinkovitosti unutarnjega ustrojstva dubrovačke države u kojem je najvažnije bilo to da je opći interes iznad osobnoga te da se sloboda ne prodaje ni za sva blaga na svijetu. Stari Dubrovčani uvidjeli su i opasnosti kulta ličnosti pa su stoga razvili jedinstven mehanizmi koji su stoljećima stvarali i usavršavali kako bi se očuvali sloboda i napredak. Šesta i finalna epizoda pod naslovom »Ostavština« predstavlja najvažnije dubrovačke građevine koje su dio neprocjenjiva bogatstva materijalne ostavštine Dubrovnika.

Samo će istrenirano oko primijetiti neke sitne pogrješke kao što je, na primjer, slučaj u igranoj sceni radova na dubrovačkim zidinama kada kamenoklesar ne kleše kamen dlijetom, nego klinom, i to hrđavim. Takve pogrješke događaju se i na mnogo većim produkcijama s izdašnijim budžetima i brojnim konzultantima. Burićeva serija, unatoč takvim i sličnim sitnim pogrješkama i nesavršenostima po kvaliteti i suvremenom stilu, ne zaostaje nimalo za visokokvalitetnim filmskim i televizijskim produkcijama na svjetskoj razini u kojima se sve jasnije očituje minuciozni rad na detaljima i trud da se što vjernije prikažu povijesne osobe i događaji. Pritom produkcijske kuće redovito angažiraju vrhunske scenografe, dizajnere, kostimografe, majstore šminke i maske te direktore fotografije koji i pojedinačno i kao tim mogu postići visoku kvalitetu gotovoga materijala, koji tako postaje i vizualni intelektualni užitak za gledatelje.

Jasno, u svakom filmu, pa tako i u povijesnim dokumentarno-igranim serijama, najvažnija je zanimljiva priča i osnovni dramaturški koncept koji će tu priču uklopiti u konkretnu formu, ovisno o žanru i duljini (nije svejedno radi li se na dokumentarnom filmu ili na seriji od više epizoda u kojima se sukladno može više toga podrobnije prikazati). Kada je riječ o bogatoj povijesti Dubrovačke Republike, zasigurno bi se moglo naći dovoljno materija i za više od šest epizoda od sat vremena, ali čini se da je u tome autor serije odabrao zlatnu sredinu jer svaka epizoda dobro funkcionira i sama za sebe, a u sklopu serije daje vrlo sadržajan, zanimljiv i vizualno bogat uvid u povijest Dubrovačke Republike. Jedino je šteta što su takve filmske i televizijske produkcije po kvaliteti u Hrvatskoj velika rijetkost i takva iznimka da se mnogi pitaju je li to zaista u potpunosti domaća produkcija.

1. Knez je biran na samo mjesec dana – najkraći mandat vladara.
2. Najdugovječnija europska ljekarna koja je još otvorena počela je s radom u franjevačkom samostanu 1317. godine.
3. Kao prva država na svijetu donosi 1377. zakon o karanteni.
4. Jedan od najranijih primjera zakonske zabrane trgovanja robovima (1416.), a zatim i praktično iskorjenjivanje ropstva za manje od jednoga stoljeća.
5. U 15. stoljeću »najbolje utvrđeni grad na svijetu« (Konrad von Grünemberg).
6. U 15. i 16. stoljeću Republika je imala najveći BDP po stanovniku.
7. U 16. stoljeću Republika je imala najmoćniju trgovačku mornaricu na svijetu.
8. S više od 80 konzulata diljem Europe Republika je imala najrazgranatiju (i vjerojatno najefikasniju) diplomaciju u 18. stoljeću.
9. Stanovnici Republike uživali su najvišu razinu političke i ekonomske stabilnost, koja se odražavala i u tome što nikad nisu trpjeli veliku glad.
10. U Gradu se nalazi najstarija aktivna sefardska sinagoga na svijetu iz 16. stoljeća.
BONUS: Bartol Kašić u Dubrovniku piše prvu hrvatsku gramatiku (1604.)