Uz po diplomatskom stažu najstarijega mons. dr. Hrvoja Škrleca te najmlađega mons. dr. Renata Kučića, još dvojica hrvatskih svećenika savjetnika nuncijatura djeluju u europskim zemljama u službi Svete Stolice. To su mons. dr. Mislav Hodžić u apostolskoj nuncijaturi u Ruskoj Federaciji te mons. dr. Većeslav Tumir u apostolskoj nuncijaturi u Švicarskoj.
Ovoga ljeta – nakon petogodišnje službe u Državnom tajništvu u Odsjeku za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, gdje je bio nadležan za istočnu Aziju, uključujući Kinu – 1. srpnja svećeniku Splitsko-makarske nadbiskupije mons. dr. Mislavu Hodžiću povjerena je služba u papinskom predstavništvu u Ruskoj Federaciji.
S obzirom na to da je imao iskustvo diplomatskoga rada u Državnom tajništvu, ali i u papinskim predstavništvima na više kontinenata, odgovorio nam je u čemu se razlikuje rad u Vatikanu od onoga u apostolskim nuncijaturama. »Rad Državnoga tajništva i apostolskih nuncijatura mogao bi se usporediti s odnosom ministarstva vanjskih poslova i veleposlanstava neke države, uzimajući dakako u obzir posebnosti i razlike koje proizlaze iz naravi Crkve. Mogli bismo reći da je Državno tajništvo poput srca, svojevrsno operativno središte u kojem se donose odluke i koordiniraju diplomatske aktivnosti Svete Stolice. S druge strane, apostolske nuncijature, poput udova, ponajprije podupiru lokalnu crkvenu zajednicu i održavaju njezinu povezanost s Petrovim nasljednikom. Osim toga, one predstavljaju Papu i Svetu Stolicu pri državama i međunarodnim organizacijama. Obje te ustanove, dakle, odražavaju univerzalnu narav Crkve i njezino poslanje naviještanja evanđelja svim narodima, promičući pritom pravdu i mir, međureligijski i ekumenski dijalog te izgrađujući mostove razumijevanja i suradnje na dobrobit čovječanstva«, rekao je mons. Hodžić, prvi savjetnik nuncijature u Moskvi.
Rođen je 6. lipnja 1977. u Splitu. Rodom je iz župe sv. Ivana Krstitelja u Kaštel-Starom, gdje je pohađao osnovnu školu. Nakon srednjoškolskoga obrazovanja u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji u Splitu primljen je u Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu te je 2002. godine diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Od 2004. do 2009. pohađao je specijalizaciju iz fundamentalne teologije na Papinskom sveučilištu »Gregoriana«, postigavši magisterij i doktorat. Od 2008. do 2010. pohađao je predavanja kanonskoga i međunarodnoga prava na Papinskom lateranskom sveučilištu. Za svećenika je zaređen 2002. u splitskoj prvostolnici, a do odlaska na poslijediplomski studij u Rim 2004. godine vršio je službu župnoga vikara u konkatedralnoj župi sv. Petra u Splitu te službu nadbiskupijskoga povjerenika za pastoral mladih. Paralelno uz studij teologije na Papinskom sveučilištu »Gregoriana« u Rimu od 2005. započeo je i službu u Državnom tajništvu, a tri godine kasnije postao je pitomac Papinske crkvene akademije. Godine 2010. ušao je u diplomatsku službu Svete Stolice te je bio na službama u apostolskim nuncijaturama u Paragvaju, Češkoj i Senegalu, a do ovoga ljeta u Vatikanu u Državnom tajništvu.
Poznato je da je posjet Svetoga Oca određenoj zemlji velika čast, no to za apostolsku nuncijaturu u toj zemlji podrazumijeva mjesece predanoga rada jer najviše koordinacije pada upravo na predstavništvo Svete Stolice u toj zemlji. U petnaest godina diplomatske službe svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. dr. Većeslav Tumir, trenutačno prvi savjetnik Apostolske nuncijature u Švicarskoj, imao je tri puta čast i zadatak biti dio organizacijskoga tima u nuncijaturi za pohod Svetoga Oca. Sudjelovao je u organizaciji pohoda pape Franje Kubi (2015. g.), Čileu (2018. g.) i Japanu (2019. g.) te pojasnio što za jednu nuncijaturu u smislu obveza i zaduženja, a onda i za njega osobno, znači dolazak Svetoga Oca.
»Pohod Svetoga Oca jednoj zemlji uvijek je velika čast i radost za sve suradnike apostolske nuncijature. Glavni je zadatak nuncijature koordinacija rada crkvenoga i državnoga organizacijskoga odbora zemlje koju Papa pohodi te različitih institucija Svete Stolice. Radi se o zahtjevnom planiranju svakoga trenutka kako bi posjet prošao u najboljem redu i kako bi poruka Svetoga Oca mogla doprijeti do što većega broja ljudi, vjernika i nevjernika. Na kraju pohoda ostaje radost osobnoga susreta s Papom i prijateljske veze koje su se izgradile sa svima koji su sudjelovali u organizaciji«, rekao je svećenik Tumir, koji je od 2021. godine na službi u Švicarskoj, a ranije – od srpnja 2007., otkada je u diplomatskoj službi Svete Stolice – djelovao je u Zimbabveu, Ukrajini, Kubi, Čileu i Japanu.
Rođen je u Osijeku 1. srpnja 1977. Osnovnu i srednju školu završio je u Osijeku te je potom na Teologiji u Đakovu studirao filozofsko-teološki studij – prvo kao laik, a kasnije kao bogoslov. Za svećenika je zaređen u đakovačkoj katedrali 2002. godine. Bio je godinu dana župni vikar u osječkoj župi sv. Petra i Pavla do odlaska na studij crkvenoga prava na Papinsko sveučilište sv. Križa u Rimu i ulaska u Papinsku crkvenu akademiju. Doktorirao je u lipnju 2007. godine.
Nastavlja se
* Feljton donosi ažurirani popis hrvatskih svećenika – tajnika i savjetnika u diplomatskoj službi Svete Stolice – nakon premještaja u srpnju 2023. godine, kao i njihove životopise te promišljanja o diplomatskom angažmanu. Riječ je o devet svećenika iz četiri nadbiskupije i pet biskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
