Uz baziliku Kristova groba u Jeruzalemu te baziliku Rođenja Isusova u Betlehemu, jedno od neizostavnih mjesta koja posjećuju hodočasnici različitih denominacija kada dolaze u Svetu Zemlju su Pastirske poljane. Hrvatski hodočasnici odsad će s posebnim osjećam dolaziti na to mjesto jer se sada tamo nalazi kapela hrvatskih svetaca i blaženika koja će u ožujku 2025. biti blagoslovljena i otvorena. Na mjestu gdje se u spomen doziva ukazanje anđela pastirima najavljujući rođenje malenoga Isusa u Betlehemu, događaj koji će promijeniti tijek povijesti, spojili su se nebo i zemlja u usklik zapisan u Lukinu evanđelju: »Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!«
Male »špiljske« kapelice
Tim područjem upravlja Franjevačka kustodija Svete Zemlje, a u središnjem dijelu Pastirskih poljana nalazi se kapela izgrađena 1954. godine te više natkrivenih oltara, gdje posebice na Badnjak različite skupine dolaze slaviti mise jer žele biti u okruženju koje je toliko karakteristično za Kristovo rođenje. Usto postoje još tri manje izvorne špilje u stijeni, koje služe kao priručne kapele za slavljenje misa. U posljednjih nekoliko godina cijeli se taj kompleks uređuje te će liturgijski dio biti oplemenjen s pet nadzemnih i pet podzemnih kapela. Jedna od njih je i ona hrvatskih svetaca i blaženika, u čijoj je izgradnji posebno zauzet franjevac konventualac fra Tomislav Glavnik, sada na službi ravnatelja Hrvatskoga Caritasa.
»Kad hodočasnici dođu na Pastirske poljane, tek tada steknu dojam o tome što su bile jaslice. Zato što se ulazi u izvorne vapnenačke špilje koje su tamo tisućama godina, a u rimsko-herodovsko doba služile su za čuvanje stoke. Takvih je špilja na Pastirskim poljanama mnogo. Riječ je o vrlo rahlu terenu, prirodno stvorenim špiljama, visine oko dva i pol metra. Tamo se može dobiti najizvorniji osjećaj Božića i božićne atmosfere – jasle, stoka, sijeno«, napominje o. Glavnik, koji je i ovog prosinca bio u Betlehemu, a posljednjih 17 godina više je desetaka puta kao licencirani vodič pratio hodočasnike u Svetoj Zemlji.
Kapela hrvatskih svetaca i blaženika smještena je u središnjem dijelu Pastirskih poljana, između palestinske i španjolske kapele, a prostor na 350 četvornih metara ima 250 sjedećih mjesta. Radovi na kapeli započeli su u svibnju 2022., a završili su nakon dvije godine – u srpnju 2024. godine.
Ugaoni kamen sa zagrebačke prvostolnice
Misao vodilja u unutarnjem uređenju kapelice svetopisamski je tekst susreta anđela s pastirima koji su poručili pastirima da pođu u Betlehem pohoditi mjesto gdje je rođen Isus. »U središnjem dijelu kapele prikaz je velikoga anđela koji naviješta radosnu vijest rođenja Isusova, a prati ga anđeoski zbor na lijevoj strani reljefa.
»Kad hodočasnici dođu na Pastirske poljane, tek tada steknu dojam o tome što su bile jaslice. Tamo se može dobiti najizvorniji osjećaj Božića i božićne atmosfere – jasle, stoka, sijeno«, kaže fra Tomislav GlavnikS desne strane predstavljeno je veliko mnoštvo našega naroda koji predvode hrvatski svetci i blaženici u simboličkom smislu jer su oni pastiri hrvatskoga naroda«, pojašnjava o. Glavnik i ističe da je za uređenje interijera zaslužan Ilija Skočibušić. Upravo je on pridonio i poboljšanju projekta vanjskoga uređenja svih pet podzemnih kapela jer je dao prijedlog za poboljšanje uređenja eksterijera upotrebljavajući prirodne materijale, oblikujući vitraje i oblike prozora. Tako će hrvatski umjetnički potpis krasiti i vanjski dio još četiriju drugih kapela.
U unutrašnjosti hrvatske kapele u svetištu posebno je zanimljiv prikaz ambona kao jaslica, a na reljefu s hrvatskim svetcima i blaženicima ističe se replika reljefa u srebru Majke Božje od Kamenitih Vrata autora Hrvoja Ljubića. Posebno mjesto u kapeli ima i ugaoni kamen koji je postavljen na ulazu s desne strane, uzet od zagrebačke katedrale i blagoslovljen na Stepinčevo 2020. godine u Zagrebu. Nedavno je dodana i ploča s tekstom Ispovijesti vjere Hrvata katolika. Doprinos izgradnji i oblikovanju kapele dali su zaposlenici tvrtke »Bokart Glass« iz Dugoga Sela radeći na vitrajima, kamenoklesarska radionica »Marić« iz Tomislavgrada izrađujući oltar, Boris Pokos na izradi zvijezde s lijeve strane reljefa te tvrtka »Mundus Viridis« iz Gradeca donirajući klupe.
Plod svesrdne podrške puka
Velik je pothvat da hrvatska kapela dobije svoje mjesto na Pastirskim poljanama, a tko je sve u njemu sudjelovao pojašnjava inicijator izgradnje o. Glavnik. »Nositelji projekta bili su Samostan franjevaca konventualaca sa Svetoga Duha u Zagrebu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Franjevačka kustodija Svete Zemlje. Građevinski dio izgradnje financirala je Vlada Republike Hrvatske, a unutarnje je uređenje plod svesrdne potpore privatnih dobročinitelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta, među kojima su potporu dali i trojica biskupa: porečki i pulski Ivan Štironja, sisački Vlado Košić i vrhbosanski Tomo Vukšić.«
No kako je uopće došlo do toga da Hrvatska dobije svoje mjesto u Svetoj Zemlji? Presudan je bio susret na Opatovini u proljeće 2018. godine o. Glavnika s franjevcem iz Svete Zemlje. Tada se rodila ideja o toj izgradnji, a uslijedila je dugačka pripremna faza u kojoj su sudjelovali mnogi. Bio je to pothvat s mnogo napora, truda, vjere i snova, kaže nam sugovornik o. Glavnik ističući važnost potpore kršćanima u Svetoj Zemlji. »Sveta nas Zemlja obvezuje od prvih apostolskih vremena. Još je apostol Pavao govorio da treba prikupljati milostinju i podupirati kršćane. Ako ih mi danas budemo podupirali i iskazivali konkretnu blizinu, kršćani u Svetoj Zemlji, u Betlehemu, imaju budućnost, iako ih je danas nešto manje od dva posto. Betlehem se prazni, kršćani iz njega odlaze jer se nalaze između dvaju nakovnja – židovskoga i muslimanskoga«, pripovijeda o tamošnjih okolnostima o. Glavnik.
I u Jeronimovo vrijeme hodočastilo se na Pastirske poljane
