Pročitao sam Vaš prilog na internetu u Glasu Koncila od 12. 7. 2015. o temi »Rad u Njemačkoj i isplata hrvatske mirovine«. U starosnu mirovinu otišao sam iz MUP-a. Po hrvatskom zakonu imam pravo zaposliti se na pola radnoga vremena a da mi se ne obustavlja mirovina. Zanima me, budući da imam ponudu od njemačkoga poslodavca, mogu li u Njemačkoj biti prijavljen na pola radnoga vremena a da mi se ne obustavlja mirovina u Hrvatskoj. Molim Vaše stručno mišljenje.
Sada vrijedeći Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, koji se primjenjuje od 1. 1. 2014. te s naknadnim izmjenama i dopunama u NN br. 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) propisuje u svojem čl. 99. stavak 1. da se korisniku mirovine u slučaju ponovnoga zaposlenja ili početka obavljanja samostalne djelatnosti mirovina obustavlja. Međutim, već u stavku 2. iznimno dopušta samo isplatu korisniku starosne mirovine ako se radi o zaposlenju do polovice radnoga vremena. Dakle, Vi se kao korisnik starosne mirovine možete ponovno zaposliti i raditi u Njemačkoj do polovice punoga radnoga vremena te primati istodobno hrvatsku starosnu mirovinu i plaću za pola radnoga vremena za rad u Njemačkoj. Zakon govori o »polovici punoga radnoga vremena« pa u vašem slučaju može nastati problem utvrđivanja što je to »polovica radnoga vremena«, da li ono u Njemačkoj ili ono u Hrvatskoj.
Hrvatski Zakon o radu (Narodne novine br. 93/14) u svom čl. 61. stavak 1. propisuje samo maksimum punoga radnoga vremena, koje ne može biti duže od 40 sati tjedno. Dakle, kada bi se primjenjivali isključivo hrvatski propisi, vaša bi se polovica dopuštenoga rada do punoga radnoga vremena utvrđivala do najviše 20 sati tjedno. Međutim, ako bi prema njemačkim propisima puno radno vrijeme bilo duže ili kraće od 40 sati tjedno, tada bi mogao nastati problem utvrđivanja prema kojoj se državi procjenjuje što je puno radno vrijeme, odnosno polovica radnoga vremena. Smatramo da bi u tom slučaju trebalo utvrđivati da je za vaš slučaj »polovica dopuštenoga radnoga vremena« ona koja je za vas povoljnija. Naš savjet je da bi bilo dobro da od poslodavca u Njemačkoj pribavite potvrdu prema kojoj ste zaposleni u radnom vremenu koje odgovara polovici radnoga vremena u Njemačkoj te da tu potvrdu dostavite područnoj službi Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, preko koje se isplaćuje Vaša mirovina. Tako ćete izbjeći svaku sumnju o svom pravu i otkloniti moguće buduće probleme u vezi s Vašim isplatama hrvatske mirovine.
Kako mogu u HZMO-u na temelju pogrješno ispostavljenoga rješenja i nepriznavanja koordinacije mirovina prema propisima EU-a retrogradno ostvariti pravo na pravednu prijevremenu mirovinsku naknadu (60 godina starosti) zbog krivo obračunatoga mirovinskoga staža (ukupni tuzemni staž od 34 godine i 5 mjeseci te inozemni staž od 6 godina i 1 mjesec – potvrda austrijskoga Ureda za mirovinsko osiguranje)? Kako treba formulirati zahtjev? U obrazloženju prilikom donošenja rješenja HZMO je prihvatio minimalnih 35 godina staža – uz sva proporcionalna umanjenja mirovinske naknade. Na takvo rješenje uložio sam žalbu, a odbijenicu sam primio oko 25. 6. 2013. Naveli su mogućnost tužbe Upravnom sudu, ali to nisam iskoristio. Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo EU-a dana 1. 7. 2013. (dakle neposredno nakon prijema sporne odbijenice) nastala je obveza koordinacije mirovina prema propisima EU-a, o čemu me nitko nije obavijestio! Štoviše, još dana 9. 4. 2013. Hrvatski sabor izglasao je Zakon o provedbi uredbi EU-a u koordinaciji sustava socijalne sigurnosti! Kada sam 13. 12. 2016. u HZMO-u podnio zahtjev za izračun i isplatu austrijskoga dijela mirovine (28. 5. 1952.; ispunjavam uvjet 65 godina starosti), obavijestili su me da imam pravo na usklađenje ukupnoga radnoga staža kao buduće mirovinske osnovice. Takav sam zahtjev podnio HZMO-u dana 13. 12. 2016., ali mi je odmah rečeno da se obračun ne će obavljati retroaktivno, tj. od službenoga prijema u EU. Nepravedno sam zakinut za provedeni obračun mirovine! Umirovljen sam u 2012. godini.
Vaš je bitan propust što protiv rješenja kojim je odbijen Vaš zahtjev niste podnijeli tužbu Upravnom sudu jer bi podnošenjem tužbe Vaš predmet ostao u postupku. Zato se Vaš zahtjev ne može rješavati unatrag, nego samo za razdoblja koja slijede. Nažalost takvi su propisi koji reguliraju mirovinske postupke.
Zahtjev za starosnu mirovinu nakon doživljenja 65 godina odbijen mi je prošle godine, uz obrazloženje da nisu ispunjeni uvjeti zakonom propisanih 15 godina minimalnoga mirovinskoga staža. Naime u stalnom radnom odnosu kao mirovinski staž priznato mi je samo zaposlenje u pošti od 1969. do 1971. u trajanju od 2 godine, 5 mjeseci i 27 dana. Tijekom života bio sam na školovanju i završio interfakultetski saobraćajni studij u Zagrebu te stekao višu stručnu spremu. Ostala razdoblja u svojem radnom vijeku bio sam 35 godina prijavljen na zavodu za zapošljavanje.
Vrijedeći mirovinski zakon propisuje dva uvjeta za starosnu mirovinu. Prvi uvjet je starost, odnosno doživljenih najmanje 65 godina. Drugi uvjet je ostvarenje mirovinskoga staža od najmanje 15 godina. Ovaj posljednji uvjet nije ispunjen te je HZMO odbio zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu. Okolnost da ste tijekom naknadnoga školovanja radi stjecanja stručne sprema bili prijavljeni na zavodu za zapošljavanje ne daje pravo na priznavanje mirovinskoga staža, a ni pravo na ostvarenje mirovine. Vezano uz činjenicu dugogodišnjega prijavljivanja zavodu za zapošljavanje, šteta je što je propuštena mogućnost ostvarivanja prava na produženo osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Naime, tijekom proteklih godina vjerojatno ste ostvarivali neke prihode, temeljem kojih biste uplaćivali doprinose za produženo osiguranje i tako ispunili uvjete. Doprinosi su bili relativno mali i iznosili su prijašnjih godina 200 do 300 kuna mjesečno, a sada iznose oko 500 kuna mjesečno. Priznavao se mirovinski staž po toj osnovi. Nažalost to je propušteno i više se ne može ispraviti.
