Krajem prošle godine u časopisu američkoga medicinskoga udruženja »JAMA« objavljeni su podatci koji pokazuju da su ljudi sve više izloženi kontaminaciji herbicidom glifozatom (J. Am. Med. Assoc. 2017, 318, 1610). Glifozat se počeo koristiti krajem 70-ih godina prošloga stoljeća, a danas je to najkorišteniji herbicid na svijetu. Nagli porast potrošnje započeo je u 90-im godinama pojavom genetski modificiranih (GM) usjeva. Prema najnovijim podatcima, svake se godine proizvede više od milijun tona te kemikalije.
Paul Mills, profesor s kalifornijskoga sveučilišta u San Diegu, sa svojim je suradnicima izmjerio količinu glifozata u urinu ispitanika. Budući da su imali pristup banci uzoraka, mogli su pratiti promjene koncentracija glifozata u vremenskom rasponu od 1993. do 2016. godine. Uz glifozat, u svakom su uzorku mjerili i njegov glavni razgradni produkt koji se naziva AMPA. Na temelju prikupljenih podataka uočili su da je u razdoblju od 1993. do 1996. godine onečišćenje urina glifozatom bilo relativno rijetka pojava; svega je 12 posto uzoraka sadržavalo mjerljive količine toga herbicida, a u samo 5 posto uzoraka urina otkriveni su tragovi AMPA-e.
U razdoblju od 1999. do 2000. godine učestalost pojavnosti glifozata u ljudskom urinu porasla je na 30 posto, a u razdoblju od 2004. do 2005. godine na 39 posto. Najnovija mjerenja pokazuju da više od 70 posto ljudi ima glifozat i AMPA-u u svojem organizmu. Podatci jasno pokazuju trend onečišćenja okoliša glifozatom i sve veću izloženost ljudi tom herbicidu. Znanstvenici su također izmjerili prosječne koncentracije koje se nalaze u urinu i pokazali kako se mijenjaju tijekom ispitivanoga vremenskoga razdoblja. Tako je prosječna koncentracija glifozata u uzorcima urina iz razdoblja od 1993. do 1996. godine iznosila 24 nanograma po litri, a noviji uzorci urina sadrže 314 nanograma. Dakle, gotovo petnaesterostruko povećanje kemijskoga onečišćenja tijekom proteklih 20 godina.
Hrana i voda glavni su izvor kontaminacije ljudi glifozatom i AMPA-om. To znači da je količina herbicida u ljudskoj prehrani s vremenom sve veća. Dokazano je također da prehrambeni proizvodi dobiveni od genetski modificiranih usjeva (soja, kukuruz) sadrže više glifozata i AMPA-e, a organski, odnosno ekološki proizvodi ne sadrže taj herbicid (Food Chemistry 2014, 153, 207). Budući da uporaba glifozata u poljoprivredi količinski i dalje raste, moguće je očekivati sve veće onečišćenje hrane i vode te porast izloženosti ljudi herbicidu koji je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila vjerojatnim uzročnikom raka.
Najnoviji podatci američkih znanstvenika o nepovoljnom trendu izloženosti ljudi glifozatu važni su za preispitivanje službenih preporuka i dozvola za uporabu tog herbicida. Nedavno je Europska komisija odobrila produljenje licencije za uporabu glifozata na sljedećih pet godina, no zeleno se svjetlo iz Bruxellesa uvijek može promijeniti, posebice pod utjecajem novih znanstvenih podataka i spoznaja.
