Kašinskoj župi pripada jedna od najstarijih crkava toga područja izgrađena g. 1261. zajedno sa samostanom redovnika viteškoga reda ivanovaca ispod medvedničke uzvisine Lipa i vrha Rog (709 m). Planina se spominje u dokumentima g. 1209. i 1279. kao samostalna župa s vlasnicima posjeda, crkve i samostana »križonoscima sv. Groba jeruzalemskoga« iz Glogovnice od 1242. do 1328. Kanonska vizitacija iz g. 1423. bilježi Planinu kao filijalu Kašine. Današnji je oblik crkva poprimila pod upravom isusovaca koji su bili vlasnici Planine od početka 17. st. do ukidanja reda g. 1773. Vizitacije iz g. 1757. i 1777. opisuju zidanu crkvu sa svetištem na svod, predvorjem, drvenim korom, sakristijom i tabulatom nad lađom. Bila je popločena kamenom, pokrivena šindrom i imala drveni toranj. U unutrašnjosti su bili postavljeni drveni oltari sv. Jurja i sv. Blaža sa slikama i Blažene Djevice Marije s kipom. Masivan zidani zvonik ispred pročelja je iz g. 1797.
Danas je u odijeljenom svetištu s trijumfalnim lukom postavljen drveni oltar sa slikom sv. Jurja i bočnim kipovima sv. Petra i Pavla. Na zidu iznad ulaza u sakristiju nalazi se zidna slika izgona iz raja, a na ravnom stropu stilizacija Božjega oka. U lađi crkve s ravnim stropom, na kojemu su zidne slike posljednje večere i govora na gori, bočno je oltar Gospe Lurdske s kipom, a ispred svetišta zidne slike Srca Isusova i Marijina. Na južnom bočnom zidu sporedni je ulaz u crkvu i zidna slika sv. Blaža koja je spomen na stari oltar iz 18. st. Uz slike križnoga puta tamo je nekoliko pučkih slika sakralnih tema i slika svetaca. Crkva ima kor, ispovjedaonicu i uređeno pristupno stubište u ograđeni dio koji je izgrađen okolo crkve. Unutrašnjost crkve uređena je g. 1992.
Mise su prve i treće nedjelje u 9.30 sati. Planinarska staza br. 31 vodi na Lipu, a križa se sa stazom br. 62 koja Čučerje spaja s Marijom Bistricom.
