Postoje još neka prava koja mogu ostvarivati stradalnici rata i članovi njihovih obitelji, a važno je upozoriti i na način ostvarivanja i prestanak prava. Valja dopuniti i informaciju koju smo propustili u posljednjem tekstu glede prava na besplatne udžbenike. Naime, iako je formalno na snazi od 31. srpnja 2021., odredba članka 44. kojom se uvodi pravo na besplatne udžbenike počet će se primjenjivati tek od 1. siječnja 2022. jer tako propisuje članak 93. toga zakona. Prema tome početkom ove školske godine ne će se moći ostvarivati to pravo. Nije jasno zbog kojih je razloga ostvarivanje samo toga prava odgođeno za sljedeću godinu iako zakonodavac nije bio štedljiv glede uvođenja novih prava.
Pravo na stipendiju (čl. 45.) mogu ostvarivati djeca stradalnika tijekom redovitoga studiranja na visokim učilištima ako mjesečni prihod ne prelazi 60 posto proračunske osnovice. Kako je proračunska osnovica određena u svoti od 3326 kuna, prihod ne smije premašivati svotu od 1995,60 kuna po članu kućanstva. Visina stipendije bit će određena posebnim pravilnikom koji će donijeti ministar nadležan za obrazovanje.
Učenici i studenti koji su djeca stradalnika imaju pravo na subvenciju smještaja (čl. 46.). Detalji će biti propisani posebnim pravilnikom koji će donijeti nadležni ministri.
Pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnoga mjesta (čl. 47. i 48.) obvezuje tijela državne uprave, sudbenih vlasti i druga državna tijela, javne ustanove i javne službe, ali i jedinice lokalne samouprave, da prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme daju prednost pod jednakim uvjetima djeci, bračnim drugovima i roditeljima.
Prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi (čl. 51.) imaju civilne osobe s invaliditetom iz Domovinskoga rata te roditelji, bračni i izvanbračni drugovi osoba poginulih, nestalih ili umrlih u Domovinskom ratu.
Pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć (čl. 53.i 54.) imaju svi civilni stradalnici Domovinskoga rata.
Civilnim osobama s invaliditetom iz Domovinskoga rata koje su kao zaposlene odvedene u zatočeništvo vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao mirovinski staž u dvostrukom trajanju, a ako nisu bile zaposlene, vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju (čl. 55.).
Ostala posebna prava koja još ostvaruju stradalnici Domovinskoga rata su pravo na oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednoga zemljišta (čl. 56.), pravo na troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka (čl. 57.), oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojba ako se radi o postupcima za ostvarivanje pojedinih prava iz ovoga zakona (čl. 58.).
Posebnu evidenciju svih civilnih stradalnika iz Domovinskoga rata vodit će ministarstvo. Ta evidencija ne će biti javno dostupna. Način vođenja i ostale pojedinosti bit će propisni posebnim pravilnikom koji donosi ministar.
Početak, trajanje i prestanak pojedinih prava propisani su odredbama članaka od 63. do 70. Prava pripadaju u pravilu najranije od prvoga dana idućega mjeseca računajući od dana podnošenja urednoga zahtjeva i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava. U slučaju smrti korisnika prava prestanak prava utvrđuje se zaključno sa zadnjim danom u mjesecu u kojem je osiguranik umro. Dakle, ako korisnik prava umre primjerice početkom mjeseca, pravo mu pripada u punom iznosu za taj mjesec. Važno je još upozoriti da bračni drug koji je pravo ostvario nadležno kao član obitelji, gubi prava iz ovoga zakona ako stupi u drugi brak ili ako napusti djecu s kojom koristi prava ili je zanemario njihovo uzdržavanje, podizanje i odgoj.
Postupak za ostvarivanje prava iz toga zakona vodi nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba (čl. 71.). Ako osoba koja traži neko pravo iz toga zakona nema prebivalište u Hrvatskoj, nadležno je upravno tijelo Grada Zagreba. Žalbe protiv prvostupanjskih rješenja rješava ministarstvo. Stupanj ozljeda i invalidnosti utvrđuje posebno prvostupanjsko vijeće sastavljano od triju liječnika specijalista. Nalaz i mišljenje toga vijeća podliježu obveznoj reviziji. Članove vijeća imenuje ministar.
U prekršajnim odredbama propisane su novčane kazne od 10 000 do 300 000 kuna za učeničke i studentske domove i sva tijela državnih i javnih služba ako ne postupaju u skladu s pojedinim odredbama Zakona, primjerice smještaj u domove, davanje prednosti pri zapošljavanju i drugo.
