U Zagrebu je u petak 3. studenoga u prepunoj dvorani don Petra Šimića uz crkvu svete Mati Slobode predstavljena knjiga »Što je žena?« američkoga političkoga komentatora Matta Walsha, koju je na hrvatskom jeziku objavila izdavačka kuća »Salesiana«. Bila je to zapravo panel-rasprava triju govornika – biologa Petra Tomeva Mitrikeskoga, slavistkinje i feministkinje Marijane Bijelić te psihologinje Nikoline Essert. Raspravu je moderirala novinarka Hrvatskoga katoličkoga radija Dijana Tikvić.
Matija Janeš, urednik knjige, uvodno je predstavio autora knjige kao »katoličkoga hipstera«, oca šestero djece, koji se prihvatio jednostavnoga, naizgled nepotrebnoga pitanja i postavio ga nizu prolaznika i eminentnih stručnjaka za pitanje roda, ali i nekim političarima. Naime, otkad se u američkom društvu pojavila teza da je žena svatko tko se tako izjašnjava, riječ »žena« u značenju odrasle ljudske jedinke ženskoga spola postala je »diskriminatorna« jer se ne odnosi na sve koji se osjećaju kao »žena«; posljedica je da pojam žene gubi sadržaj. Njegovo je »putovanje« razotkrilo šuplju narav popularne (trans)rodne ideologije, koja je u Sjedinjenim Američkim Državama prodrla u sve pore društvenih znanosti, školstva i popularne kulture. Naime, većina ispitanika nije mogla ili nije htjela odgovoriti na postavljeno pitanje, a najčešći je odgovor bio kružna definicija: »Žena je netko tko se identificira kao žena.« Za razliku od istoimenoga dokumentarca istoga autora, knjiga nudi povijesni pregled ideja koje su dovele do takva stanja, teorijske i praktične zablude u pozadini, a daje i alate za borbu protiv kulturnoga i biološkoga kolapsa koji ta ideologija pothranjuje.
Prvi panelist doc. dr. Petar Tomev Mitrikeski istaknuo je da je žena biološki različita od muškarca, a ta činjenica ima evolucijsko-genetsku podlogu. I evolucijska genetika i biblijska objava na pitanje je li spol fluidan daju negativan odgovor, rekao je Mitrikeski. »Ovo nije religijska tema, ali je postala političkom temom«, rekao je Mitrikeski.
Doc. dr. sc. Marijana Bijelić, kroatistkinja i slavistinja te predsjednica Hrvatskoga radikalnofeminističkoga pokreta, kritički se osvrnula na knjigu. Istaknula je da knjiga otvara važne teme, ali nije pisana znanstvenim stilom. Ušavši dublje u razvoj rodne teorije, pojasnila je da ideja o fluidnosti i roda i spola proizlazi iz postmodernističke filozofske struje – dekonstrukcije.
Prema Judith Butler, njezinoj poznatoj pobornici s kalifornijskoga sveučilišta »Berkeley« koja za sebe rabi »rodno neutralnu« zamjenicu oni (eng. they, them), binarnost muško-žensko temelji se na moći i služi opresiji pa je put u dokidanje odnosa moći kreativno samokonstruiranje roda prema želji svakoga pojedinca. Prema Butlerinim pogledima, rod može i treba postati ono što netko čini i kako se izražava, onkraj biološke datosti žene ili muškarca. Problem je s takvim pogledom što on niječe mogućnost racionalnoga mišljenja, znanosti i pravosuđa, pojasnila je docentica Bijelić. »Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola. Spol je evolucijska prilagodba na razmnožavanje. Da bismo razumjeli kako funkcionira društvo, najprije moramo razumjeti spol. Rodne uloge, koje se razlikuju od društva do društva, moguće je objasniti tek ako postoji spol. Interspolne osobe postoje, no to je anomalija koja ne briše činjenicu da postoji ženski i muški spol«, rekla je docentica Bijelić. Poručila je da je svaka osoba jednako vrijedna, ali se društvo ne može ravnati prema nečijim osjećajima. Upozorila je i na proturječje dekonstrukcijskoga pogleda na spol i rod: »Prema tom pogledu ništa nije objektivna istina osim rodnoga identiteta.« Kao feministkinja istaknula je da ne treba ukinuti svaku društvenu uredbu koja je u tradiciji, nego očuvati ono što je dobro kako bi položaj žene u suvremenom društvu bio pravedan. Osvrnula se i na nedavno uvedeno nazivlje u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu »Roditelj 1 i Roditelj 2«: »To je uvrjedljivo. Ljudi su majke i očevi. Takozvana ljevica ne podupire žene u onom u čemu im je potpora najpotrebnija, a to je majčinstvo. Žena u poslovnom svijetu ne smije biti kažnjena jer je majka«, rekla je docentica Bijelić, nakon čega je uslijedio snažan pljesak publike.
Nikolina Essert, psihologinja i psihoterapeutkinja, rekla je da ju je malo začudilo naslovno pitanje »što«, a ne »tko je žena«. Žena je prije svega osoba i kao takva ima biološku, psihološku i duhovnu dimenziju, napomenula je i istaknula da je jednostavan, publicistički stil učinio knjigu dostupnom većemu broju ljudi. Posebno je vrijedno što knjiga raskrinkava opasnosti farmakoindustrije. U njoj većinom rade žene, a ona se upotrjebljava za »tranziciju« spola koja se okreće protiv žena.
U drugom dijelu rasprave moderatorica Tikvić skrenula je pozornost na problem kulture otkazivanja u Sjedinjenim Državama i mogućnost totalitarnih scenarija koje ona otvara. Docentica Bijelić rekla je da je kultura otkazivanja najdalje otišla u Velikoj Britaniji; sveučilišni profesori gubili su posao zbog izjave da postoji ženski spol, što je izazvalo protureakciju. »Ja sam ovdje jer smatram da trebam biti. Neki će mi zamjeriti što sam večeras ovdje i proglasiti me nečim što ideološki nisam, no ja se ne bojim otkazivanja, nego manjka dijaloga«, rekla je.
Docent Mitrikeski rekao je da, ako parlamenti budu funkcionirali prema anketama istraživanja mnijenja te ako se zastupljenost interesa manjina bude ravnala prema anketnom ključu, to će dovesti do kraha demokratskoga poretka koji se orijentira prema većini građana.
»Vezano uz ovu knjigu najviše me zabrinjava to što u Kanadi roditeljima država može oduzeti dijete ako oni ne potvrde njegov odabrani ‘rod’«, primijetila je psihologinja Essert. Mitrikeski je postavio pitanje jesu li nazivi »roditelj 1« i »roditelj 2« koje samovoljno gura zagrebačka vlast legalni. Istaknuo je da država mora reagirati i zaštititi djecu.
Prije početka događanja na platou iznad dvorane nekoliko je aktivista držalo transparente, od kojih je tek jedan bio uže povezan s temom knjige. Njihova je poruka da je Walshova knjiga primjer transfobije. Pri početku događanja, nakon što je docentica Bijelić počela govoriti, dvije su mlade aktivistkinje istrčale pred paneliste s uzvikom: »Muškarac i žena su mitovi!« Nakon što su ih organizatori udaljili, događanje je proteklo mirno sve do kraja, kada je jedan mladić tražio raspravu. Povišenim tonom rekao je da se mladi ubijaju jer se osjećaju zarobljeno u svojem tijelu i da organizatori prema njima nemaju empatije, na što mu je psihijatar Herman Vukušić, koji je također bio u publici, odgovorio da to nije točno. Na svojem Facebook-profilu Vukušić je prokomentirao da je teza o samoubojstvima »obmana i laž koju ova transaktivistička grupacija uz pomoć male skupine psihologa sustavno širi u hrvatskom javnom prostoru i u konačnici može dovesti do širih negativnih javnozdravstvenih posljedica«. U razgovoru za Glas Koncila pohvalio je knjigu i rekao da mu je žao što se na događanju nitko nije dotaknuo realne situacije u Hrvatskoj, gdje se broj zahtjeva za promjenu spola vrtoglavo povećao u posljednjih pet godina, što je primjer socijalnoga kontagija. »Kako je moguće da u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi ima 40 učenika koji se izjašnjavaju kao transrodni, a od toga šest u jednom razredu?« upitao je Vukušić.
Predstavljanje Walshove knjige pokazalo je potrebu za dijalogom o važnim temama, ali i potaknulo pitanje postoji li s obje strane želja za dijalogom. Upravo je u tom smjeru išla primjedba psihologinje Essert kako se nada da hrvatsko društvo ne će ići u smjeru terora nad neistomišljenicima, o kojem je pisala njemačka filozofkinja Hannah Arendt.
