Medijima je svrha izvještavati javnost na razumljiv način prosječnomu građaninu. Međutim, u govoru političara, novinara, većine stručnjaka za pojedina područja, ali i brojnih gostiju u emisijama radija i televizije, prisutna je pojava isključive upotrebe stranih riječi i termina. Kod političara je to pokušaj da bi pred javnošću ostavljali dojam svoje obrazovanosti i stručnosti. Liječnici bi trebali uzeti u obzir činjenicu da prosječni ljudi, posebice oni iz ruralnih područja s manjim obrazovanjem, često ne razumiju neke stručne izraze. To čak može izazvati nepovjerenje prema pojavama i događanjima koja im nisu dovoljno objašnjena. Javlja se strah od nepoznatoga, a to potvrđuje i manja cijepljenost u takvim krajevima. Pretjeruje se s uporabom stranih izraza, najviše engleskih. Ne uzima se u obzir potreba razumljivosti za prosječnu javnost koja nije dužna poznavati strane jezike ni stručnu terminologiju.
S pojavom pandemije ulaze u modu i neki medicinski stručni nazivi koje prosječan građanin također ne razumije bez pomoći rječnika stranih riječi. Zato valja ukratko na pojednostavnjen način objasniti značenja najčešćih izraza i pojmova vezanih uz koronakrizu.
Epidemija je zarazna bolest koja se jako širi u određenom razdoblju na određenom širem području (uobičajeno je to za gripu, tifus, kašalj hripavac i sl.). Stručna opširnija definicija epidemije dana je u čl. 2. st. 1. Zakona o zašiti pučanstva od zaraznih bolesti koji propisuje: »Epidemijom zarazne bolesti, prema ovome Zakonu, smatra se porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenom pučanstvu te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje.«
Ako epidemija uzme veće razmjere, može biti proglašena pandemija, kao što je ovaj slučaj s koronavirusom.
Pandemija je bolest koja je možda počela kao epidemija i koja se proširila na daleko većem području od epidemije pa zahvaća čitav narod, državu ili kontinent, pa i svijet (danas je to COVID-19, a nekada su to bile velike boginje, kuga i dr.).
Svaka je država odgovorna za zaštitu svojega pučanstva. U Hrvatskoj je država odnosno Vlada ovlaštena proglasiti epidemiju ili pandemiju, a građani, ali i sva ostala javna tijela i ustanove, dužni su se pridržavati donesenih mjera. Budući da su te mjere privremene u svrhu zaštite zdravlja stanovništva na određenom području (dok traje pandemija), ne mogu se prihvaćati tumačenja da se time krše temeljna ljudska prava kao što su sloboda kretanja i pravo izbora.
Komorbiditet je riječ koja se u izjavama i nastupima medicinskih stručnjaka često upotrebljava u značenju kao opravdani razlog za odbijanje cijepljenja. To je istodobna pojava prisutnosti dviju ili više drugih bolesti, posebice u osoba starije dobi, zbog kojih postoji opasnost da u slučaju liječenja jedne bolesti dolazi do pogoršanja druge bolesti, često uz opasnost smrti. Zato se kod obveze cijepljenja ne preporučuje cijepiti takve osobe. O tome trebaju odlučivati mjerodavni liječnici.
Poseban problem može nastati kada nastupi smrt osobe s komorbiditetom oboljele od korone iako je cijepljena. Nastaje pitanje je li COVID-19 uzročnik smrti ili je uzročnik neka druga bolest. U takvim slučajevima često pogrješno laici smatraju da je uzrok smrti korona pa se to zlorabi u statistici u političke svrhe ili od protivnika cijepljenja. Najčešće u namjeri da bi se uvjerila javnost da cijepljenje ne pomaže. Zbog toga je važna razlika između vijesti »umro je od korone« od vijesti »umro je s koronom« (dakle od neke druge bolesti).
Kontraindikacija je riječ kojom se objašnjava, odnosno opravdava nepotrebnost cijepljenja ili nepoduzimanje drugih medicinskih zahvata zbog posebnih medicinskih razloga. To mogu biti određeni lijekovi koji se uzimaju protiv nekih drugih bolesti, zbog kojih se neka osoba ne može privremeno ili trajno cijepiti protiv koronavirusa.
Incidencija je riječ koja znači učestalost novih (incidentnih) slučajeva neke bolesti, u ovom slučaju COVID-19. Incidencijom se mjeri promjena broja novozaraženih u određenom razdoblju u odnosu na određeni broj stanovnika. To može biti broj novooboljelih dnevno, tjedno, dvotjedno, mjesečno ili godišnje, u odnosu na određeni broj stanovnika (1000, 10 000, 100 000 ili 1 000 000). To mjerenje može se obavljati i po kriterijima dobi (djeca, mladi, stari i sl.).
Cjepiva protiv koronavirusa nisu apsolutna zaštita. Ona su preventivna mjera prema onoj narodnoj: »Bolje je spriječiti nego liječiti.« To je posebno važno zbog činjenice da još nije pronađen lijek protiv te bolesti. Stručnjaci smatraju da u većini slučajeva cjepivo sprječava bolest, a osobito njezine teške oblike, pa time otklanja potrebu bolničkoga liječenja i smrtne posljedice. Osim toga, smanjivanjem širenja zaraze i onemogućavanjem stvaranja novih opasnijih varijanta ostvaruju se velike uštede u zdravstvu, a istodobno proširuju mogućnosti liječenja drugih teških bolesti ostalih bolesnika, koji su sada na čekanju.
