Na sjevernoj strani Blata uzdižu se brdašca Mali Učjak (119 m) s crkvom Gospe od Zdravlja i Veliki Učjak (163 m) s crkvom sv. Vida iz g. 1431., koju dokument iz g. 1612. spominje kao Gospinu crkvu zvanu Sv. Vid. Na Velikom Učjaku vidljivi su ostatci crkvice (2 x 2 m) pokraj koje je postavljen veći kameni križ. Ona je bila smještena istočno od današnje crkve.
Prema nekim oporukama po kojima su ostavljena sredstva za prvotnu crkvicu smatra se da je bila izgrađena u vrijeme dolaska Hrvata u Blato u 9./10. st., a imala je uz vjersku i stratešku ulogu vojne kontrole područja. Položaj Velikoga Učjaka bio je važan u Prvom i Drugom svjetskom ratu kao promatračka točka.
Na uređenom platou vrha brda izgrađena crkva sv. Vida slijedi gradnju novoga vremena s baroknim izgledom izvana, iako je u unutrašnjosti zadržala atribute srednjovjekovlja koji su vidljivi u šiljatom (bačvastom) stropu i s oltarnim stolom na začelnom zidu apside. Oltar iz g. 1874. ima barokne odlike s dva bočna stupa sa završnim kapitelima (glava stupa) koji nose lunarnu atiku. Između stupova smještena je slika naslovnika u drvenom ormariću kakav se nalazi i u crkvici sv. Martina u Krtinji. Oltar je uzdignut od poda crkve za dvije stube. U sredini crkve u grobu iz g. 1887. pokopan je splitsko-makarski biskup Marko Kalogjera (+ 4. prosinca 1888.) rodom iz Blata.
Crkva ima pravilan izgled četverokuta s plošnim pročeljem, baroknim prozorima elipsastoga ili okrugloga profila na bočnim stranama i na pročelju, s malom preslicom i jednim zvonom (postavljeno 30. studenoga 1939.) te osmolisnom rozetom iznad ulaza. Građena je pravilno tesanim blokovima kamena i pokrivena kanalicama.
Iznad ulaza upisana je g. 1775. (vjerojatno obnova) i djelomično čitljiv kurzivni tekst koji se možda odnosi na graditelja. Spomendan sv. Vida (290. – 303.) obilježava se 15. lipnja.
