JASENOVAČKI LOGOR U BESPUĆIMA »POVIJESNOGA REVIZIONIZMA« (33) »Vlakom su otputovali u Beograd«

Pušteni srpski zatočenici otputovali su vlakom u Beograd
Nizanka objavljuje široj javnosti potpuno nepoznate i manje poznate dokumente o jasenovačkom logoru. Bez konačnih i kategoričkih zaključaka, ne umanjujući niti opravdavajući počinjene zločine, nizanka postavlja jedno od ključnih pitanja: Treba li novootkrivene činjenice i dokumente uzeti u obzir i o njima mirno raspraviti ili treba dokazati da su oni krivotvorine, fotomontaže i sl. te ih u cijelosti odbaciti?

Na to da su zatočenici puštani na slobodu ne samo nakon izdržane kazne, nego i prije isteka (zbog »dobroga vladanja«), mogla bi upućivati odluka Odsjeka za političko redarstvo za javni red i sigurnost Ministarstva unutarnjih poslova NDH od 9. prosinca 1943. (»Predmet: Andrić Tomo i ostali; puštanje na slobodu«, ur. broj: 2262251-B-I-1943.). U toj odluci stoji da je pušteno ukupno 185 jasenovačkih zatočenika svih nacionalnosti: hrvatske, srpske, židovske, bošnjačke, češke, slovačke, slovenske, romske, talijanske… različitih dobi, spola i zanimanja:

»Vladanjem i držanjem« zaslužili puštanje za Božić

»U duhu poviestnog govora Poglavnika izrečenog na Trgu Stjepana Radića 10. rujna o.g., a jer su niže imenovani vladanjem i držanjem za vrieme zatočenja pokazali da će biti čestiti i dobri građani Nezavisne Države Hrvatske obnašlo je ovo Glavno ravnateljstvo na temelju §-a 2. zakonske odredbe od 25. studenog 1941. br. CDXXIX-201-Z-1941. pustiti za treći Božić:

1. Andrić Tomo, rođ. 1892. u selu Orašje, kotar Tuzla, sin Matin, rkt…

25. Schächtl Franjo, rođ. 6.I.1907. u Ljubinju, sin pok. Alojza i Ane rođ. Nađmarija…

70. Glück Pavao, r. 22.VIII.1896. u Virovitici, sin Lavoslava i Ruže r. Büchler…

16. Milosavljević Stojan, star 62 god., oženjen, otac 6 djece, pravoslavne vjere, ratar iz Benkovca, obć. Okučani, kot. Nova Gradiška…

73. Ljuština Ljuban, r. 1908. u Rastovcu, sin Steve i Sande…

172. Sekić Bećir, pok. Saliha i Sehme r. Muhamedhadžić, islam. vjere, rođ. 1915. bilj. blag. Vježbenik…

155. Jusupović Hasan, sin Ibra i Aiše r. Avdić, radnik iz Mračaja, islam. R. 1924…

8. Hlavaček Paulina, stara 35 god. rođ. u Vilić selu, kot. Požega…

93. Fluviani Milan, r. u Sv. Klari, 1915. god…

125. Vetrovec Franjo r. 20.IV.1924. u Kinjavi (Češka), sin Stanka i Ludmile…

107. Piržl Emil, r. 17.XII.1922. u Brd. Moravice, sin Antuna i Rozalije r. Kanati…

54. Savinc Marija, rođ. 13.XII.1912. od otca Albina i majke Marije r. Novšak u Boštanju, kotar Krško…

114. Stiplošek Rezika, r. 9.I.1904. u Brežicama, kći Josipa i Marije r. Ogorelc…«

Za poglavnikov rođendan pušteno 456 logoraša

Za svaki poglavnikov rođendan i vjerske blagdane, kao što je već rečeno, postoje dokumenti koji sadrže odluke o oslobađanjima logoraša. Među njima je i Naredba MUP-a NDH, Ravnateljstva za javni red i sigurnost o puštanju na slobodu 456 zatočenika iz sabirnih logora (Jasenovac, Lepoglava) u povodu poglavnikova rođendana 14. srpnja 1944. koju je potpisao tadašnji glavni ravnatelj i državni tajnik Erich Lisak (ur. br.: 31400-U/I-1944.).

Odluka da se za Božić oslobode 373 logoraša

»Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu donijelo odluku da se (24. prosinca 1944., op. a.) u povodu ‘četvrtog Božića Nezavisne Države Hrvatske’ iz logora u Jasenovcu i Lepoglavi oslobode 373 zatočenika. Odluku je potpisao glavni ravnatelj Erich Lisak. Popis počinje imenom Ivana Antolčića, a završava s Matijom Žufićem« (Igor Vukić: »Jasenovac iz dana u dan; Kronologija«, Naklada »Pavičić«, Zagreb, 2019. str. 180.).

Dokumenti govore o puštanju na slobodu jasenovačkih zatočenika svih nacionalnosti: hrvatske, srpske, židovske, bošnjačke, češke, slovačke, slovenske, romske, talijanske… različitih dobi, spola i zanimanja.

Za mnoge je također, najblaže rečeno, iznenađujuće postojanje dokumenta o puštanju na slobodu Srba u skupinama: »Iz logora izlaze Vojislav Prnjatović (optužen je za vezu s četnicima iz okolice Sarajeva, op. a.) i još dvanaest srpskih zatočenika interniranih u jesen 1941. Vlakom su (30. ožujka 1942., op. a.) otputovali u Beograd. Do Zemuna ih je u vagonu 3. razreda pratio jedan ustaški vodnik iz jasenovačke posade« (isto, str. 56.). Zatočenici su u logoru proveli od tri do pet mjeseci. Odluka o oslobođenju odnosi se na sljedeća imena: Relja Biljanović, Milivoje Nikolić, Vojislav Prnjatović, Savo Hadži-Čolaković, Drago Hadži-Čolaković, Branko Popović, Diko Tomić, Pane Petrović, Vukašin Žegarac, Stevo Simić, Mirko Pajkić, Đuro Medić, Jovan Čolaković.

Kada je riječ o kartama za vlak, pojedinci su bili još precizniji, tj. navode da su bile besplatne: »Ivo Reich dobio (26. listopada 1941., op. a.) otpusnicu iz Jasenovca: ‘Primila me neka djevojka u ustaškoj uniformi. Predao sam joj cedulju i morao ostati sjediti sve dok mi ta djevojka nije ispunila besplatnu kartu za putovanje vlakom u trećem razredu i potvrdu za otpust iz logora.’ Otpusnica je imala potpis službujućeg časnika u Jasenovcu Ivana Rake« (isto, str. 24.).

Otpušteni i Židovi
Zasigurno je mnogima više nego iznenađujuće čitati izvore na temelju kojih bi se moglo zaključiti da su iz logora otpušteni i Židovi: »Iz Jasenovca pušten (18. studenoga 1941., op. a.) Adolf Berger, zlatar iz Zagreba« (isto, str. 27.). Postoji i odluka Ustaške nadzorne službe, Ravnateljstva ustaškoga redarstva NDH, od 25. veljače 1942., ur. broj: 4527- dr. T. 1942. u kojoj stoji da je na zamolbu dr. Alfreda Neufelda i njegove supruge Etelke r. Spitzer iz logora otpuštena Židovka Helena Spitzer.
»Zapovjednik UNS-a Eugen Kvaternik, na prijedlog Ureda I. UNS-a, odlučio da se iz Jasenovca (17. ožujka 1942., op. a.) puste Emanuel Gliksman, Julije Gros, Emin Kohn, Ivan Polgar i dr. Ivan Steiner, svi iz Slavonskog Broda« (isto, str. 53.).

NASTAVLJA SE