Župna crkva sv. Nikole biskupa izgrađena je u današnjem baroknom obliku g. 1775. na brdašcu u središtu Jastrebarskoga. U njoj se nalazi nadgrobna ploča grofa i hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga bana Petra II. Erdődyja umrloga g. 1567. Petar je za života prezidao kapelu sv. Petra u obiteljsku grobnicu, koja se nalazila na mjestu današnje sakristije uz sjeverni zid svetišta crkve. O toj crkvi na groblju i župi sv. Nikole tek je nekoliko podataka. Župa se prvi put spominje u ispravi kralja Bele IV. zajedno s povlasticama i dužnostima slobodnoga kraljevskoga grada Jastrebarskoga. Kao i danas grad se morao brinuti i za crkvu. Župu i crkvu spominje i Ivan Arhiđakon Gorički g. 1334.
Obnovom crkve od g. 1772. do 1776. srušena je grobna kapela, a nadgrobna je ploča smještena u crkvu zajedno s propovjedaonicom iz g. 1579. Crkva, koja se gradila uz postojeći zvonik iz g. 1757., dobila je dva traveja, četvrtast oblik i baldahinske svodove. Svetište se nastavlja s istim tlocrtom te plitkom apsidom i sakristijom. Posvećena je g. 1786. Nešto kasnije, početkom 19. st., prvi je put i oslikana, a g. 1855. drugi put od majstora Klausena (Poklonstvo Kraljeva i sv. Otajstva). Nedavni je potres znatno oštetio građevinu te je ona u cjelovitoj obnovi, koja je izvršena i nakon potresa g. 1880. Tada je oblikovano pročelje iz g. 1775. stilom historicizma na kojem su tri niše s kipovima sv. Roka, sv. Florijana i sv. Nikole na zabatu. Orgulje su iz g. 1894. Herman Bollé autor je glavnoga oltara iz g. 1913., ali nije sigurno je li i projektant portala. U crkvi su barokni oltari sv. Florijana i sv. Roka, koji su napravljeni prema nacrtima Stjepana Podhorskoga g. 1922. Slike sv. Ćirila i Metoda te sv. Tri kralja djelo su Marka Rašice. Stare pale bočnih oltara postavljene su na zid lađe.
Otac Petra II. je Petar I. koji je g. 1531. utemeljio franjevački samostan sv. Leonarda u Kotarima, a građanima Jastrebarskoga potvrdio povlastice od kralja Bele IV. iz g. 1257.
