Do mene je u ovim danima suočavanja s pandemijom i potresima u sjevernoj Hrvatskoj došla informacija da je jedan hrvatski svećenik specijalist pastorala kriznih stanja, situacija. Je li to točno, postoji li zaista takav studij u sklopu teologije i što se na njemu točno poučava?
Petra K.
Koliko je nama poznato poslijediplomski specijalistički studij pastoralne teologije sa smjerovima pastoral obitelji, pastoral kriznih situacija i pastoral župne zajednice postoji na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu koji je sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Taj studij traje jednu godinu ili dva semestra, a među predmetima koji se predaju na tom specijalističkom studiju oni su na kojima se podučava o individualnim i kolektivnim kriznim situacijama, socijalnim devijacijama i antisocijalnim ponašanjima, demografskim i ostalim kriznim stanjima, migracijama i migrantima drugih vjera, ali i mnogim drugim temama prije svega s teološkoga stajališta, a na kraju studija dobiva se i titula: sveučilišni specijalist pastorala kriznih situacija. Kako je u jednoj prigodi rekao i dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. sc. Vlatko Dugalić, novo vrijeme i pred teološka učilišta stavlja nove izazove, pa se izrađuju i novi studijski smjerovi, a za više podataka o studiju koji Vas zanima najbolje je javiti se izravno Katoličkomu bogoslovnomu fakultetu u Đakovu.
Ovih smo dana molili Svjetsku ekumensku osminu i za katolike i pravoslavce se govorilo da su sestrinske Crkve. Mogu li se onda kao katolik pričestiti u pravoslavnom hranu i obrnuto?
Čitatelj
Budući da dijele nauk o sakramentima, Katolička i Pravoslavna Crkva doista su sestrinske Crkve, a katolik se načelno može pričestiti u pravoslavnoj crkvi, kao što se pravoslavac načelno može pričestiti u katoličkoj crkvi. Naime, Zakonik kanonskoga prava u kanonu 844 § 1 ističe da »katolički služitelji dopušteno podjeljuju sakramente samo katoličkim vjernicima, koji ih isto dopušteno primaju samo od katoličkih služitelja«, ali u § 2 istoga kanona se pojašnjava: »Kad god to traži potreba ili savjetuje istinska duhovna korist i samo ako se izbjegne pogibelj zablude ili ravnodušnost, vjernicima kojima fizički ili moralno nije moguće doći do katoličkog služitelja dopušteno je primiti sakramente pokore, euharistije i bolesničkog pomazanja od nekatoličkih služitelja čije Crkve imaju valjane spomenute sakramente.« Dakle, kada biste Vi kao katolik živjeli, recimo, u nekom kraju u kojem ne biste mogli sudjelovati u sakramentalnom životu svoje katoličke zajednice, ne biste sagriješili primajući pričest u pravoslavnoj crkvi.
Počela sam s prvim danima 2021. čitati Bibliju svaki dan kako bih je u godinu dana cijelu pročitala. No odmah sam se susrela s tekstovima koji prikazuju da su neki biblijski likovi živjeli i 900 godina. Trebamo li doista vjerovati da su neki od njih živjeli toliko duže nego mi danas?
Zagrepčanka
Biblijski nam tekstovi govore o Božjoj ljubavi i planu spasenja za svakoga čovjeka, a dogmatska konstitucija Drugoga vatikanskoga koncila »Dei verbum« ističe da trebamo poštovati različite književne vrste kojima je sveti pisac u različitim razdobljima izrazio objavljenju istinu. Na drugom mjestu mora se pokušati dokučiti ono što je sveti pisac uistinu želio ustvrditi, premda je to određeno povijesnim, kulturalnim i jezičnim kontekstom, a na trećem mjestu mora se poštovati sama narav svetoga teksta, to jest nadahnuće koje su sveti pisci primili i kojim su djelovanjem Duha Svetoga prenijeli elemente u svezi sa spasenjem, a na četvrtom tumačenje mora biti cjelovito. Kada razmišljamo o biblijskim likovima koji su živjeli i 900 godina, dovoljno je prisjetiti se da je takvim načinim izražavanja sveti pisac vjerojatno htio reći kako je Bog takve ljude nagrađivao dugim životom zbog njihove posebnosti, kako bi svoje vrjednote prenosili na nove naraštaje, a brojku od 900 godina možemo smatrati ne doslovnom, nego simboličkom brojkom (»…da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji…«), kakvih je Biblija puna, a koje u sebi imaju posebna simbolička značenja.
