Dva tjedna nakon objave rezultata popisa stanovništva Državni zavod za statistiku održao je konferenciju za novinare s ciljem dodatnoga pojašnjavanja podataka s naglaskom na etno-kulturna obilježja, no i dalje su ostala mnoga neodgovorena pitanja o vjeri i pripadnosti vjerskoj zajednici. Unatoč tomu što je u odnosu na prošli popis manji broj osoba koje su se izjasnile katolicima, gotovo 90 posto »ostalih kršćana«, kao i onih koje je Državni zavod za statistiku svrstao u pripadnike »ostalih religija, pokreta i svjetonazora« jer su na pitanje o vjeri odgovorili da su vjernici, izjasnilo se da pripada Katoličkoj Crkvi, čulo se na konferenciji za novinare održanoj u petak 7. listopada. To znači da je uz 3 057 735 onih koji su se izjasnili katolicima, još 180 110 popisanih reklo da pripadaju Katoličkoj Crkvi, ali su svrstani u druge kategorije.
Još nije javnosti pružena jasna informacija koliko (u postotcima i apsolutnim brojkama) pripadnika Katoličke Crkve živi na području cijele Hrvatske te je na konferenciji za novinare ustanovljeno da ti podatci još nisu obrađeni, iako se statistički odgovor na 20. pitanje u popisnom upitniku mogao jednostavno generirati budući da su građani morali izabrati jedan od 55 ponuđenih odgovora, odnosno odabrati pripadaju li nekoj od 54 registrirane vjerske zajednice u Hrvatskoj ili da ne pripadaju ni jednoj. Time bi se barem malo razjasnili podatci o vjeri koji su posljednjih tjedana izazvali val reakcija, no to je izostalo…
»Pitanja o vjeri bila su jasno postavljena, popisivači nisu smjeli sugerirati odgovor niti ga komentirati. Odgovori su se bilježili upravo onako kako je osoba slobodno izjasnila«, pravdali su se u Državnom zavodu za statistiku, a glavna ravnateljica Državnoga zavoda za statistiku Lidija Brković dodala da je osim pitanja stajalo metodološko objašnjenje što je to vjera i kako se izjasniti, baš kao i za pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici. Sramežljivo su priznali da je pitanje o vjerskoj pripadnosti moglo zbuniti građane kod popisivanja budući da je stajalo uz ono o vjeri, ali unatoč tomu nije pokazana fleksibilnost te je uporno ponavljana činjenica da je katolika 78,97 posto.
»Politika se zasigurno nije umiješala u popis stanovništva«, odgovorila je načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić na kritike novinara da su neka pitanja i dalje neodgovorena. »Nakon što se napravi studija i proanaliziraju svi modaliteta i sva obilježja, mislimo da ne će biti nikakav problem«, rekla je, dodajući da su imali najbolje namjere s pitanjima o vjeri i vjerskim zajednicama.
No ono što se čulo na konferenciji za novinare sugerira da su upravo određena tijela političke vlasti »presudila« popisu i dovela do zbunjenosti u interpretaciji rezultata. Naime, u odnosu na prošli popis učinjene su dvije promjene na zahtjev upravo takvih tijela. Kod popisa 2021. pitanje o vjeri bilo je otvorenoga tipa, što znači da je svaki građanin mogao upisati što god je želio, pa su tako zabilježeni odgovori poput »Pepeljuga«, »Sandokan«, »Jedi vitez« ili »dijete svemira«. Za ranijih popisa pitanje je bilo poluotvorenoga tipa te se moglo odabrati i označiti odgovor »katolička«, »druga« (bilo je potrebno upisati koja), »nije vjernik« i »ne izjašnjava se«. Do promjene pitanja došlo je zbog – kako su rekli na konferenciji – mišljenja Savjetodavnoga odbora Vijeća Europe da je poluotvoreni način postavljanja pitanja sugestivan te je dao preporuku da pitanja o vjeri, narodnosti i materinskom jeziku trebaju biti otvorenoga tipa na koja će se svatko moći slobodno izjasniti. S druge strane, nije se čulo na konferenciji za novinare mišljenje domaćih demografa koji su u pripremnoj fazi također upozoravali da pitanje o vjeri ostane poluotvorenoga tipa, kao za ranijih popisa, misleći već tada 2018. godine da bi moglo doći do dvojbenih podataka ako se ta promjena učini, što se sada i potvrdilo. Dvadeseto pitanje u popisnom upitniku popisa stanovništva 2021. o pripadnosti vjerskoj zajednici naknadno je ubačeno jer nije bilo u prvom nacrtu popisnoga upitnika, nego je uvršteno na zahtjev Ureda Komisije Vlade Republike Hrvatske za odnose s vjerskim zajednicama. Što je razlog tomu – nisu pojasnili na konferenciji za novinare stručnjaci iz Državnoga zavoda za statistiku.
