U preporukama o zdravoj prehrani ili u naputcima za prehranu pacijenata oboljelih od raznih bolesti uglavnom se na popisu hrane koja se ne preporučuje nalaze suhomesnati proizvodi. Razloga za to ima dosta, a jedan od vodećih je visoki sadržaj soli. Istraživanja pokazuju da se suhomesnatim proizvodima svakodnevno u organizam unese više od polovice preporučenoga dnevnoga unosa soli, a u nekim sredinama daleko više. Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama u Hrvatskoj, koje je 2011. i 2012. provela Agencija za hranu na uzorku od 2002 ispitanika, pokazalo je da je 325 osoba svakodnevno konzumiralo suhomesnate proizvode. U istraživanju je navedeno i da je najveći dnevni unos soli konzumacijom suhomesnatih proizvoda u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, oko 60 posto, a u Istri i Dalmaciji približno 40 posto preporučenoga dnevnoga unosa soli. Uočljivo je da se prosječnom konzumacijom pojedinih vrsta tradicionalnih mesnih proizvoda unese čak trećina do polovica vrijednosti najvećega preporučenoga dnevnoga unosa soli. Prekomjeran unos soli uzrokuje povećanje krvnoga tlaka, oštećenje krvnih žila, oštećenje bubrega i brojne druge patološke promjene u organizmu, a povezuje se i s većim rizikom od pojave malignih bolesti.
Posebna su kategorija suhomesnatih proizvoda oni koji su napravljeni kombinacijom životinjskih ostataka. Oni sadrže konzervanse na bazi nitritnih soli, umjetnih bojila, regulatora kiselosti, pojačivača okusa i brojnih dodataka prehrani koji su neusporedivi u kvaliteti u odnosu na suhomesnate proizvode domaćega podrijetla te bi ih trebalo maksimalno izbjegavati.
Okus suhomesnatih proizvoda vole brojni ljudi i ti proizvodi su delikatesa, pa su stoga često uvršteni u jelovnik. Vodeći u toj kategoriji su domaći pršut, šunka, kobasice i slanina. Ako se umjereno jedu, domaći suhomesnati proizvodi imaju mnogo nutritivnih vrijednosti. Govoreći o prehrani i njezinoj povezanosti sa zloćudnim bolestima, britanski onkolog Karol Sikora navodi: »Ne brinite se zbog šunke ili slanine u sendviču. To vas ne će ubiti. No ne morate svaki dan pojesti četiri sendviča sa šunkom.« Četiri sendviča samo je slikovito rečeno jer i dva su sendviča previše. Studija o konzumaciji suhomesnatih proizvoda objavljena u časopisu BMC Medicine navodi da je gornja granica konzumacije suhomesnatih proizvoda 20 grama dnevno. U izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije navedeno je da je konzumacija 50 g procesuiranoga mesa dnevno rizik za zdravlje. Umjerena količina suhomesnatih proizvoda (oko 20 – 30 grama dnevno) uz dodatak povrća, kvalitetnoga sira i dvije kriške integralnoga kruha, ako nema apsolutnih kontraindikacija zbog bolesti, može biti dobar izbor »brze« hrane za doručak. Primjerice, pršut je dobar izvor biološki važnih proteina jer sadrži esencijalne aminokiseline u povoljnim omjerima. Osim toga on sadrži minerale željezo, cink, fosfor, kalij, magnezij i selen. Sadrži između 1,8 i 3,3 mg željeza na 100 g. Nadalje, pršut sadrži znatnu količinu vitamina B skupine: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin, vitamin B6 i vitamin B12.
Druga omiljena slana poslastica je slanina. Ona je visokoenergetska mesna prerađevina, a manje mastan komad slanine sadrži do 15 posto proteina. Slanina i svinjska mast sadrže i mikronutrijent kolin koji je važan za funkcioniranje mozga, stvaranje energije te sudjeluje u izgradnji tjelesnih stanica. Osim toga on utječe na rad hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde, koji kontroliraju hormonske aktivnosti u organizmu. Studije sa sveučilišta u Sjevernoj Karolini navode da je kolin važan za razvoj mozga nerođenoga djeteta te se preporučuje u trudnoći jesti umjerenu količinu slanine. Slanina je bogata mineralom cinkom koji je potreban za jačanje imunosnoga sustava, rast i obnavljanje mišićnoga tkiva te za ravnotežu hormona u organizmu. Slanina sadrži kalcij i vitamin D, koji su važni za zdravlje kostiju. Usprkos tomu što mnogi misle da je štetna za srce, nekoliko je istraživanja potvrdilo da slanina sadrži i korisne omega-3 masne kiseline koje štite kardiovaskularni sustav, a bogata je i kalijem koji je važan u regulaciji krvnoga tlaka. Preporučena jedinica slanine je do 30 grama, što je otprilike jedna tanka kriška slanine.
