S kim si, takav si! – poznata je uzrečica u našem narodu. Posebice to vrijedi za mlade. Naime, recentna međunarodna istraživanja pokazuju velik utjecaj kruga prijatelja na vrjednote u mladosti. Mladi su u Shellovu istraživanju 2019. godine izrazili da su im dobri prijatelji važniji od obitelji, samoostvarenja ili angažmana, tj. religije.
Tijekom dugoga razvojnoga razdoblja od početka adolescencije do završetka mladosti, tj. od 13. do 25. godine, mladi ulaze u različite skupine i tako oblikuju vlastite vrjednote. Tako primjerice skupina koja je intenzivno u vjeri nerijetko bira prijatelje iz istoga vjerskoga kruga. Svjedoci toga mnogi su brakovi nastali iz intenzivnoga prijateljstva u vjerskim skupinama mladih kao primjerice u »Hrvatskom nadzemlju«, SKAC-u ili Frami. Oni drugi imaju različite multireligiozne prijatelje.
Oni koji se intenzivnije druže s osobama drugih vjera, osobito mladi u Njemačkoj koji se druže s imigrantima, najčešće s muslimanima, pokazuju manje predrasuda prema etičnomu ili religioznomu podrijetlu, ali i više otpora prema osobama homoseksualnoga usmjerenja.
Izgradnja vrijednosti u školi događa se kroz susrete s vršnjacima, ali i kroz interakciju s učiteljima i školskim okruženjem. S jedne strane škola odgaja za demokraciju, ravnopravnost, smisao za drugoga i pravednost. S druge strane kroz školske projekte poput primjerice »72 sata bez kompromisa« ili druge učenici se uče društvenim vrjednotama solidarnosti, pomaganja, empatije, promišljanja i vrjednovanja različitih situacija i odnosa. Tako škola, ako se usmjeri na holistički pristup obrazovanju djece i mladih, može ne samo posredovati znanje i umijeća, nego još važnije, izgraditi srce i karakter osobe.
Međunarodna istraživanja utjecaja religioznosti na usvajanje moralnih pravila i vrjednota u posljednjih 15 godina pokazala su međuovisnost religijske pripadnosti i moralnih uvjerenja. Među njima postoje snažni međuodnosi. Tako su religiozni mladi manje hedonistički i materijalistički usmjereni i mogu se nazvati idealistima u odnosu na one koji nisu religiozni. Religiozni mladi k tomu su više usmjereni na obiteljske i društvene vrjednote, a manje su usmjereni na hedonizam i moć. Prema jednom istraživanju postoji korelacija između religioznosti i altruistički utemeljenoga prosocijalnoga djelovanja.
Dok se religijske zajednice u prvom redu razlikuju po konvencionalnim ritualima, vrijednosne i etičke perspektive nerijetko su im zajedničke. Stoga se može ustvrditi da širom svijeta postoji u religijama širok zajednički konsenzus o vrjednotama te da religioznost pridonosi izgradnji moralnih stajališta i prosocijalnih vrjednota.
