Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije 60 % čimbenika povezanih sa zdravljem i kvalitetom života uvjetovano je načinom života. Posljedice nezdravoga stila života doista su brojne, a među vodećima je pojava kroničnih nezaraznih bolesti čijim se posljedicama pripisuje oko 86 % smrtnosti. Vodeće kronične nezarazne bolesti u prvom su redu bolesti srca i krvnih žila, zloćudne bolesti, kronične respiratorne bolesti i dijabetes. Prema podatcima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, od 53.477 osoba koje su umrle u 2017. godini najviše je bilo osoba sa srčano-žilnim bolestima – 23.504 (stopa smrtnosti 569,9/100.000). Druge su po redu maligne bolesti, od kojih su umrle 13.964 osobe (stopa smrtnosti 338,6/100.000). Dakle, tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj iz tih su dviju skupina bolesti, a preostale smrti odnose se na bolesti dišnoga sustava, ozljede i otrovanja, bolesti probavnoga sustava i druge manje zastupljene uzroke. Osim visoke stope smrtnosti, te su bolesti uzrok velikoga broja invaliditeta i onesposobljenosti. One su najviše povezane s nepravilnom prehranom, debljinom, pušenjem, konzumacijom alkohola i fizičkom neaktivnošću. Upravo ti čimbenici rizika koji su povezani s ponašanjem, prema procjeni Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IHME), uzrok su oko 36 % ukupnoga opterećenja bolestima u Hrvatskoj (prema pokazatelju DALY – engl. Disability-Adjusted Life Year – izgubljene godine zbog bolesti, onesposobljenja ili prijevremene smrti).

18,7 %
ljudi starijih od 16 godina u Hrvatskoj ocijenilo je svoje zdravlje kao loše ili vrlo loše,
čime se država našla pri dnu ljestvice u Europi (podatci Eurostata za 2016.)
Velik broj pretilih osoba

Iako te informacije nisu posebno nepoznate i na njih stručnjaci i mediji učestalo upozoravaju, činjenica je da ih velik dio populacije premalo uzima ozbiljno, unatoč spoznaji da mogu znatno utjecati na život i zdravlje. U statističkim podatcima Europskoga opservatorija za zdravstvene sustave i politike koji se odnose na pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite za Republiku Hrvatsku, objavljenim 2017., navedeno je među ostalim da je u 2014. u Hrvatskoj pušila četvrtina odraslih građana, a sličan je i postotak redovitih pušača među petnaestogodišnjacima (23 %), što je druga po redu najviša stopa pušenja među tinejdžerima u zemljama EU-a (nakon Bugarske). Nadalje, Hrvatska je četvrta pri vrhu u EU-u po konzumaciji alkohola, s prosjekom višim od 12 litara čistoga alkohola po odrasloj osobi (prosjek EU-a je 10 litara). Prema istom izvoru Hrvatska je na trećem mjestu pri vrhu u EU-u po broju pretilih osoba, od šest osoba više je od jedne pretilo. Posebno je zabrinjavajuća pretilost kod mladih koja pokazuje rastući trend. Iako je postotak adolescenata koji su imali prekomjernu masu ili bili pretili bio nešto manji (17 %) od prosjeka u EU-u (18 %), zabrinjavajuće je to što se u odnosu na 2001. pretilost kod adolescenata u Hrvatskoj povećala za više od 50 %.

>700 kuna
Velik broj hrvatskih građana živi s prihodima minimalne neto plaće
koja je za 2018. godinu iznosila 2.751,84 kn,
što bi značilo da neki troše četvrtinu svoje mjesečne plaće na pušenje
Nedovoljna svjesnost

Istraživanja koja je provela Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI), pokazala su da 56,1 % djece radnim danima provede dva ili više sati dnevno gledajući televiziju ili koristeći se elektroničkim uređajima, a vikendom se taj postotak povećava na 87,4 %. Osim toga, oko 51,5 % djece provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti, 66,5 % djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8 % ne jede svakodnevno povrće. Ti podatci pokazuju nedovoljnu svjesnost i odgovornost odraslih za vlastito zdravlje i zdravlje svoje djece, što se uvelike odražava na troškovima zdravstvene zaštite, ali i na kućnim proračunima u kojim se mnogo novca izdvaja za nezdrave stilove života i za »popravljanje« zdravlja.

RAZBORITOST – Čuvati zdravlje i štedjeti novac
Pušenje cigareta, koje su jedan od vodećih uzročnika bolesti, izravno opterećuje kućni proračun i to u velikom postotku. Prema istraživanju o uporabi duhana kod odrasle populacije Republike Hrvatske koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, najveći udio svakodnevnih pušača popuši dnevno 15-24 cigarete. Kutija cigareta u prosjeku košta 3,33 eura, što je mjesečni iznos od oko 100 eura, odnosno nešto više od 700 kuna. Velik broj hrvatskih građana živi s prihodima minimalne neto plaće koja je za 2018. godinu iznosila 2.751,84 kn, što bi značilo da neki troše četvrtinu svoje mjesečne plaće na pušenje. Iako su cijene mesa i ribe iznimno visoke, nije teško izračunati koliko se za taj novac može kupiti iznimno zdrave plave ribe, srdele čija je prosječna cijena oko 25 kuna za kilogram ili skuše 60 kuna, ili primjerice purećih prsa kojima je cijena oko 55 kuna za kilogram, pilećih prsa 40 kuna ili telećega buta 70-80 kuna. Slično je i s trošenjem novca na alkoholna pića, posebno u kafićima, gdje samo za jednu jedinicu alkoholnoga pića – što uključuje 2,5 dl piva ili 1,5 dl vina ili 0,03 žestokoga pića – mjesečno kod svakodnevnoga konzumiranja treba izdvojiti prosječno oko 300 do 400 kuna, a često je taj iznos mnogo veći. Osim izravnih troškova, nezdravi stil života ima i troškove povezane s oštećenjem organa. Primjerice, nedostatak kretanja uzrok je povećane tjelesne mase, a kao posljedica toga javljaju se brojne bolesti povezane s pretilošću kao što su mišićno-koštane bolesti, bolesti probavnih organa i mnoge druge. Nije onda čudno što se troši znatan novac za kupnju bezreceptnih lijekova i za razne alternativne metode za ublažavanje tegoba koje su posljedica nezdravoga stila života. Kretanje i fizička aktivnost jedan su od »recepata« za smanjenje troškova. Osim toga, vožnja biciklom umjesto automobilom dodatni je »pogodak u sridu« jer će se, osim zdravstvene dobrobiti, znatno uštedjeti i na troškovima goriva i održavanja automobila.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA