KAD »PRELIJETANJE« DRUŠTVENIH MREŽA POSTANE OPASNO Savjeti za suočavanje s nomofobijom

Foto: Shutterstock

Svojevrsnim bi se izazovom mogao nazvati svaki pokušaj pronalaska osobe koja u nekom trenutku dosade, bilo da je riječ o javnom prijevozu, čekanju u redu, predavanju ili nekoj drugoj »statičnoj« aktivnosti, nije posegnula za mobitelom. Poznato je da to uglavnom nisu hitne situacije. Da bi se »skratilo« vrijeme, uzima se mobitel i nezainteresirano se »prelijeće« kroz objave na društvenim mrežama. No za neke je pojedince taj motiv druge naravi – oni se jednostavno ne mogu odvojiti od svojih mobitela jer su u neprestanu strahu da će nešto propustiti. Projekt »Obitelj i mediji« podsjetio je s velikom opreznošću na taj fenomen, koji se u znanstvenim krugovima zove i »nomofobija«.

»Treba pronaći način kako upravljati tehnologijom, a da pritom ne postanemo njezini robovi. Presudno je da izravnu društvenu interakciju, koja je zaista složena i izazovna, postupno ne zamijene oblici neizravne komunikacije, koji traže zapravo puno manje napora«, rekao je talijanski sociolog Francesco Mattioli

Nomofobija bi se mogla opisati kao strah od života »offline«. Pojam je skovan u engleskom govornom području kao »no-mobile-phobia« (hrv. fobija od odvajanja od mobitela). Simptomi takve sklonosti, koja se u nekim znanstvenim krugovima definira i kao ovisnost, osjećaji su nelagode, pa i nervoze u trenutcima kada mobitel nije nadohvat ruke. U slučaju potrošene baterije, izgubljenoga mobitela ili slaboga signala nomofobija može biti i uzrok paničnih ponašanja, ubrzana rada srca i vrtoglavice, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Jedan od putova za liječenje takve ovisnosti sadašnjega doba može biti i detoksikacija, no pritom nije riječ o udaljavanju od tehnologije, nego o učenju kako se na ispravan način koristiti modernim alatima društvene komunikacije. »Treba pronaći način kako upravljati tehnologijom, a da pritom ne postanemo njezini robovi. Današnje društvo zapravo teži ‘pomiješati’ te dvije stvari. Presudno je da izravnu društvenu interakciju, koja je zaista složena i izazovna, postupno ne zamijene oblici neizravne komunikacije, koji traže zapravo puno manje napora«, citirali su iz »Obitelji i medija« talijanskoga sociologa Francesca Mattiolija.

Na tom tragu istraživači iz »Obitelji i medija« dali su i nekoliko praktičnih savjeta. Jedan od najbržih načina kojim se čovjek može odvojiti od pritiska virtualnoga svijeta jesu fizičke aktivnosti. »Oduprimo se refleksu da neprestano provjeravamo svoje mobitele, pogledajmo oko sebe, promatrajmo ljude i ono što nas okružuje ‘bez filtra’, koristimo svih pet osjetila, i to na sve moguće načine, pođimo u ‘stanje offline’ i pobrinimo se za svoje prijatelje, obitelji, radne obveze i sve drugo što nas zanima.« I ne manje važno – ponekad je umjesto oslanjanja na sat na pametnom telefonu bolje imati klasični, ručni sat. »Susretnite se s drugima. Upoznati ljude uživo, umjesto posredovanjem ekrana, veoma je važno«, zaključuju iz »Obitelj i medija«.

Prosječan korisnik provede 147 minuta dnevno na društvenim mrežama, upozoravaju istraživanja iz 2022. godine. Prije deset godina na društvenim se mrežama u prosjeku u danu provodilo oko devedeset minuta ili (samo) sat i pol vremena.