Dolaze nove bolesti povezane sa slušalicama i preglasnom glazbom, što su potvrdila i istraživanja. Naime, ustanovljeno je da je 24 posto mladih ljudi izloženo preglasnoj glazbi iz slušalica i uređaja poput pametnih telefona, a 48 posto bilo je izloženo nezdravim razinama buke na mjestima poput noćnih klubova ili koncerata. Kombinacijom dostupnih podataka procijenjeno je da bi između 670 000 i 1,35 milijarda ljudi moglo biti u opasnosti od gubitka sluha u kasnijoj životnoj dobi, što je otprilike milijarda mladih. Razlog je slušanje preglasne glazbe preko slušalica ili boravak u prostorima ili na koncertima s preglasnom glazbom. Te je podatke prikupila Svjetska zdravstvena organizacija na temelju više istraživanja. Pozvala je mlade da više pozornosti obrate na svoje navike slušanja glasne glazbe, a vlade i proizvođače da poduzmu više kako bi se zaštitio zdrav sluh pojedinaca. Stručnjaci upozoravaju da je najbolji način da se rizik od gubitka sluha zbog preglasne glazbe iz slušalica umanji tako da se glasnoća smanji, a vrijeme slušanja glazbe skrati. Savjetuje se i nošenje čepića za uši na prebučnim mjestima, odnosno događajima poput koncerata ili u noćnim klubovima. Prema podatcima WHO-a više od 430 milijuna ljudi, a to je više od 5 posto svjetske populacije, pati od gubitka sluha. UN-ova agencija procjenjuje da će taj broj do 2050. porasti na 700 milijuna.
Mladi danas provode život uz ekrane, do te mjere da su dulje pred njima nego u školi i pred školskim gradivom. U odnosu na razdoblje prije pandemije djeca i mladi u Hrvatskoj više vremena provode ispred ekrana, a ta se tvrdnja posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke. Naime 61,1 posto učenika trećega razreda srednje škole poručuje da više ili znatno više vremena provodi ispred ekrana mobitela, računala i televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije.
Sve to dio je rezultata nacionalnoga istraživanja provedena u 2022. godini o perspektivi djece i mladih o digitalnim tehnologijama u njihovu životu, društvu i gospodarstvu koje je proveo Institut za društvena istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo 17 472 učenika 5. i 7. razreda osnovne i 3. razreda srednje škole, kao i 3634 učitelja i nastavnika iz 165 škola. Istraživanjem je tako utvrđeno da među starijim učenicima upotreba digitalnih uređaja postaje dominantna aktivnost u slobodnom vremenu. Više od 50 posto učenika 7. razreda osnovne i 3. razreda srednje škole upotrebljava digitalne uređaje tri ili više sati tijekom radnoga dana, ne računajući pritom rad na školskim obvezama. Gotovo svi profesori smatraju da učenička upotreba digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte njihova života. Gotovo 90 posto učitelja i nastavnika smatra da je gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedena u virtualnom svijetu velik problem današnjih generacija, više od 87 posto ih se slaže s tvrdnjom da je velik problem u današnjim generacijama nedovoljna razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedena na internetu. Važan je i podatak da gotovo 90 posto učitelja i nastavnika velikim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedena uz ekrane, poručili su s Instituta za društvena istraživanja.
Podatci Eurostata o udjelu visokoobrazovanoga stanovništva po regijama država EU-a prvi put prikazuju razlike između hrvatskih regija, pri čemu Zagreb znatno odskače od ostalih triju regija. U 2021., pokazala je statistika, glavni je grad imao 50,6 posto osoba od 25 do 34 godine s diplomom. Nasuprot tomu, u panonskoj Hrvatskoj (pet istočnih hrvatskih županija te Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) taj udio iznosio je samo 29,4 posto. U sjevernoj Hrvatskoj (Krapinsko-zagorska, Međimursko-varaždinska i Zagrebačka županija) bilo je 31,2 posto mladih s fakultetom i diplomom, a u jadranskoj Hrvatskoj (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska te četiri dalmatinske županije) udio takvih osoba iznosio je 34,9 posto.
Nenad Pokos, demograf i geograf s Instituta »Ivo Pilar«, rekao je za Jutarnji list i njegovu Mirelu Lilek da bi u prvi mah viši udio visokoobrazovanih u Zagrebu u odnosu na ostale dijelove Hrvatske neke mogao začuditi. No pojasnio je da je u Zagrebu više od 90 posto naselja urbanizirano ili suburbanizirano te je samim time njihovim stanovnicima fakultetsko obrazovanje znatno dostupnije zbog manje prometne udaljenosti. Podsjetio je da je 2020. na visokim učilištima u Zagrebu diplomiralo 46,7 posto svih hrvatskih studenata iako je Grad Zagreb prema posljednjem popisu imao samo 22,4 posto hrvatskoga stanovništva u dobi od 25 do 34 godine. »Iako su posljednja dva do tri desetljeća sveučilišnim gradovima postali i Koprivnica, Slavonski Brod, Vukovar i drugi, iz navedenoga se može zaključiti da Zagreb još privlači mnogo studenata iz drugih hrvatskih krajeva. Također, i mnogi diplomirani studenti u drugim gradovima doseljavaju se u Zagreb ili u većoj mjeri od zagrebačkih studenata iseljavaju se u inozemstvo, što pridonosi znatno većemu udjelu visokoobrazovanih u Gradu Zagrebu nego u ostalim dijelovima Hrvatske«, rekao je dr. Pokos. Smatra i da najnoviji Eurostatovi podatci pokazuju da Hrvatska 2021. više nije na začelju članica EU-a po udjelu visokoobrazovanih, kao što je bila prije desetak godina.
