Nedavno je objavljen zabrinjavajući podatak da 70 tisuća mladih u dobi do 29 godina ne radi niti se školuje. U tekstu Ljubice Gatarić za Večernji list stoji da jedna od osam mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina lani nije bila zaposlena, nije studirala niti se na neki drugi način osposobljavala za ulazak u hrvatsko tržište rada, o čemu je izvijestio europski statistički ured – Eurostat. Hrvatska je prije deset godina, uoči ulaska u EU, imala 20 posto neaktivnih mladih ljudi. Lani je taj udio pao na 13,3 posto, nešto niže među muškarcima (11 posto) i više među ženama, oko 15 posto. Najviše je neaktivnih mladih žena u dobi od 25 do 29 godina – 22 posto. Europska je unija lani imala 11,7 posto neaktivnih mladih ljudi izvan redovitoga obrazovanja, među kojima je svaki treći bio evidentiran kao nezaposleni, a ostali nisu radili niti su se školovali. Prije deset godina ta je stopa bila 16 posto i njezino je smanjenje jedan od ciljeva Europskoga stupa socijalnih prava. Cilj je smanjiti taj broj na 9 posto do 2030. godine. Istraživači navode da je danas sve veći udio nezaposlenih koji studiraju i studenata koji rade, pa je prijelaz u radnu snagu manje jasan. Isto tako mladi danas sve češće mijenjaju posao, bilo svojom voljom bilo nuždom, ili se vraćaju u obrazovanje nakon što se zaposle. EU potiče mlade da rade čak i u srednjoj školi pa je 2022. oko 12 posto mladih u dobi od 15 do 19 godina istodobno radilo i školovalo se. Prema stručnoj spremi, najmanje je neaktivnih mladih ljudi s nižom i srednjom spremom jer se oni najbrže zapošljavaju s obzirom na strukturu hrvatske ekonomije. Žene koje nisu zaposlene niti se obrazuju i osposobljavaju u većoj su mjeri izvan radne snage nego muškarci.
Kristina Turčin pak za Jutarnji list pisala je o istraživanju na populaciji 50+. Zaključak je da su stariji sretniji ako djeca ne žive s njima. Oni koji imaju redovit kontakt s djecom, ali su se djeca osamostalila, bolje procjenjuju vlastito zadovoljstvo životom te su manje skloni padanju u depresiju. Znanstvena je zajednica podijeljena, a SHARE, najveće europsko istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju provedeno na populaciji starijoj od 50 godina, koje se četvrti put provodi i u Hrvatskoj, pokazalo je da imanje vlastite djece može imati pozitivan utjecaj, ali samo pod određenim okolnostima: u zrelijoj dobi prva je i osnovna okolnost da djeca ne žive s roditeljima. Istraživanje je pokazalo da devet od 10 ispitanika ima svoju najčešće odraslu djecu te da oni koji imaju redovit kontakt s djecom, ali su se djeca osamostalila i ne stanuju s roditeljima, iskazuju višu razinu blagostanja, bolje procjenjuju vlastito zadovoljstvo životom te su manje skloni depresiji. Isto tako, bake i djedovi vole čuvati unučad, ali im prevelik broj sati brige o manjoj djeci stvara stres i negativno djeluje na njihovu psihološku dobrobit. Starija populacija u Hrvatskoj, istaknuo je dr. Šime Stolić sa zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta, voditelj projekta SHARE u Hrvatskoj, nije ni najbolja ni najgora u EU-u.
Za razliku od zapadnih i sjevernih zemalja EU-a, većina starijih u Hrvatskoj ima riješeno stambeno pitanje, dobre socijalne veze i ekonomsku situaciju u skladu s onom u općem društvu, a za povećanje kvalitete života željeli bi bolju, dugotrajnu zdravstvenu skrb i veće mirovine.
Odjeknula je vijest koju je Joško Dadić u Slobodnoj Dalmaciji nazvao »Hodočašće za povijest«: u svetište Majke Božje Lurdske svećenik Vjenceslav Kujundžić hodočastio je sa škveranima iz Splita (djelatnicima brodogradilišta »Brodosplita«). To je svećenik koji godinama prati škverske dragovoljce na njihovim hodočašćima i u svim njihovim aktivnostima, a oni ga od srca zovu svojim dušobrižnikom. To je svećenik i domoljub koji je robijao za vrijeme komunizma i kažu da nije bilo boljega vođe puta jer se svojom dušom i bićem bezrezervno prepustio svojim vjernicima u riječi i molitvi. Slobodna je donijela svećenikove riječi kojima je opisao hodočašće u Francusku: »Nitko nikoga ne razumije, a opet svak svakoga razumije, svatko svakoga voli.«
Nakon svojih 19 hodočašća od Prevlake do Vukovara, družeći se sa suborcima iz svih krajeva Lijepe Naše; nakon svetih misa po Bleiburgu, Brijunima, Vukovaru, Petrinji, Varaždinu, Đakovu i Iloku, škverski dobrovoljci iz Udruge veterana Domovinskoga rata »Brodosplit« za svoje su 20. jubilarno hodočašće izabrali svetište Majke Božje Lurdske. Izabrali su ga zbog posebnosti bogoslužnih aktivnosti i čudotvorne vode koja godišnje privuče više od šest milijuna vjernika. Uz to, imali su potrebu moliti za vlastito zdravlje, ali i svih svojih bližnjih, posebno za svoju domovinu za koju su se borili još od 1990. godine. Iza stjegova svoje Hrvatske i njihove udruge, uz predsjednika Gorana Kosora ponosno su hodočastili dragovoljci Domovinskoga rata te Anka Drnasin, majka pokojnoga Jasenka Drnasina, jednoga od najmlađih junaka Domovinskoga rata, i Nedjeljka Vuletić, supruga pokojnoga Mate Vuletića, koji je poginuo. Veterani mira posjetili su i svetačke tragove sv. Ante i sv. Leopolda Bogdana Mandića u Padovi. »Ispunjeni vjerom, ufanjem i ljubavlju vraćamo se kući i dalje širiti mir, ljubav i posebno odanost domovini koju smo sami stvarali, što nam je jedna od najvažnijih zadaća«, rekao je Goran Kosor.
