Nedavno završena Konferencija o budućnosti Europe i iznošenje zaključaka i prijedloga nije prošlo bez reakcija u društvenim, kao ni u crkvenim krugovima. I dok su neki iz političkoga života te jednogodišnje konzultacije vidjeli kao »paravan« za reformu ugovora Europske unije te korak k daljnjoj integraciji europskih zemalja, drugi donose ocjene o nedostatku zajedničke vizije koja će potkopati Konferenciju o budućnosti Europe i otežati njezinu provedbu.
Različite su ocjene iznesene i o uključenosti Katoličke Crkve u Konferenciju o budućnosti Europe koja je završila na Dan Europe 9. svibnja u Strasbourgu. O tome koja su pitanja od interesa za katolike ušla u raspravu tijekom Konferencije, ima li u završnom dokumentu i 49 ciljeva spomena kršćanstva i drugih vjera te na koji se način Crkva uključila u cijeli proces za Glas Koncila detaljnije je pojasnio savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi pri Europskoj uniji hrvatski svećenik mons. Hrvoje Škrlec, koji sada vrši službu otpravnika poslova. Detaljno je proučio završni dokument koji u engleskoj inačici ima 340 stranica te iznio zapažanja koja su posebno zanimljiva hrvatskoj vjerničkoj javnosti, a odnose se na pitanja zdravstva, demografije i obrazovanja.
Prema njegovim riječima među 49 ciljeva koji su grupirani u devet tematskih cjelina nema područja koja govore o religiji, kršćanstvu ili Crkvi. »Još preciznije rečeno, riječ ‘religija’ spominje se samo jednom u završnom tekstu, i to u uvodnom dijelu gdje se iznose temeljna načela, među kojima je i zabrinutost europskih građana da bi netko mogao biti diskriminiran zbog svoje dobi, boravišta, nacionalnosti, spola, religije ili političke pripadnosti. To su prijedlozi koji su ponikli iz ‘baze’, iz sudjelovanja europskih građana, u različitim kulturnim, jezičnim i političkim kontekstima. Kao Crkva, kao zajednica Kristovih učenika, koja živi u Europi, trebamo biti budni i pripremljeni da bi se i naš glas mogao čuti na zajedničkoj europskoj agori, forumu, trgu«, kaže mons. Škrlec.
Na konstataciju da je možda i upitno koliko je ta »baza« reprezentativno predstavila europske vrijednosti i populaciju naš sugovornik kaže: »Konferencija o budućnosti Europe bila je jedinstven politički proces u povijesti Europske unije. Da bi se bolje shvatila narav konferencije, možda bi bilo bolje tu riječ zamijeniti riječju ‘savjetovanje’. Radilo se, naime, o osluškivanju svih relevantnih činitelja europskoga društva, prije svega, nazovimo ju tako, ‘baze’, i o formuliranju nekih prijedloga i ciljeva koje bi trebale ostvariti europske institucije. Ostaje međutim upitnim koliko je ta ‘baza’ uistinu bila predstavljena na konferenciji. Konferencija je, naime, bila metodološki i organizacijski dosta složena.«
U prvoj su se fazi provodile konzultacije preko internetske platforme, slijedila su savjetovanja u europskim državama i regijama te plenarne sjednice na kojima su sudjelovali delegati iz svih zemalja Europske unije i predstavnici europskih institucija. »Sudjelovanje građana na internetskoj platformi dosta se razlikovalo od zemlje od zemlje; postoje razlike vezane uz dob, spol i obrazovanje sudionika. Čuli su se prigovori o nedovoljnoj zastupljenosti žena. U tom smislu, barem što se tiče prve faze, možda bismo si mogli postaviti pitanje jesmo li kao kršćani bili dovoljno prisutni i kreativni u formuliranju prijedloga na internetskoj platformi«, rekao je mons. Škrlec.
Ocjena mons. Škrleca o sadržaju dokumenta koji je rezultat jednogodišnjih konzultacija može se sažeti u riječima: završni dokument ima nekih sjajnih ideja, no s nekima se kršćani teško mogu složiti. »Sada treba te ideje oživotvoriti. Pred svima nama, a osobito kršćanima i vjernicima, velika je odgovornost i zadaća. Uzmimo na primjer temu zdravlja. Konferencija se zauzima za holistički pristup te osim bolesti i tretmana ističe važnost podizanja zdravstvene kulture i prevencije te razumijevanja problema s kojima se svakodnevno susreću bolesne osobe ili osobe s invaliditetom. Naglašava važnost mentalnoga zdravlja i zdrave prehrane. Također spominje pravo na jedinstvenu zdravstvenu skrb koja bi svim Europljanima bila jednako dostupna i koja bi omogućila pristup određenim tretmanima. Predlaže da sva djeca imaju besplatan pristup stomatološkim uslugama. Zauzima se da lijekovi za hormonsku kontracepciju, ako se rabe u medicinske svrhe, budu oslobođeni poreza, kao i proizvodi za žensku intimnu higijenu. Osim toga, konferencija predlaže da tretmani kojima se liječi sterilnost budu svima jednako dostupni. Konferencija ne navodi o čemu je konkretno riječ te ostavlja mogućnost vrlo široke interpretacije. Recimo otvoreno, konferencija ne govori o metodama umjetne oplodnje te o pravu na pobačaj i eutanaziju, ali ih i ne isključuje. Osim toga, konferencija ističe važnost socijalne sigurnosti za sve, neovisno o zdravstvenom stanju, dobi ili seksualnoj orijentaciji«, ističe predstavnik Svete Stolice pri europskim institucijama.
Drugi uvid koji je mons. Škrlec istaknuo vezan je uz demografske probleme. Rekao je da se u zaključnom dokumentu spominje nizak natalitet i trajno starenje europskoga stanovništva. »Imajući to u vidu, konferencija potiče na usvajanje novih mjera koje bi poboljšale život svim generacijama: djeci, mladima i obiteljima, radno sposobnomu stanovništvu, starijim osobama koje bi željele nastaviti raditi te osobama koje su u mirovini i potrebna im je posebna skrb. U tom smislu ističe se važnost poboljšanja zakonskih okvira za porodiljne dopuste i bolovanja, važnost jednakosti roditelja, pomoći mladim obiteljima kako bi riješile stambeno pitanje, mogućnost uvođenja fleksibilne dobi za odlazak u mirovinu, vodeći računa o fizičkom i mentalnom zdravlju osobe, uvođenje minimalne mirovine.«
Kada govori o obrazovanju, Konferencija se zauzima za usvajanje obrazovnih modela koji bi bili dostupni svim Europljanima, neovisno o njihovu podrijetlu, dobi ili mjestu gdje žive. Detaljnije je pojasnio mons. Škrlec: »Predlaže usvajanje zajedničkoga europskoga pedagoškoga standarda o zdravim životnim stilovima, koji uključuje i spolni odgoj. Osim toga predlaže uvođenje građanskoga odgoja o demokratskim procesima, europskim vrijednostima i europskoj povijesti. Ističe važnost ekonomske pismenosti, digitalnih vještina i kritičkoga mišljenja. Posebna pozornost trebala bi biti posvećena odgoju za poštovanje biološke raznolikosti i ekološku održivost te borbi protiv vršnjačkoga nasilja i rasizma.«
Primjedbe organizatorima iznijeli su tijekom jednogodišnjega provođenja Konferencije o budućnosti Europe i iz Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) jer među temama za raspravu nije bilo izričitoga spominjanja Crkava ili religije. »Problem može nastati kada netko poradi ideološke isključivosti ne želi poslušati drugoga, no pri tome treba biti svjestan činjenice da se time zapravo sam isključio iz europske perspektive. Za budućnost Europe bitno je da su njezine institucije bliže njezinim građanima. U današnjoj kulturi, zahvaljujući digitalizaciji, lakše je uspostaviti dijalog i započeti demokratsku raspravu u svrhu izgradnje Europe vrijednosti. No da bi se to ostvarilo, potrebno je mnogo zajedničkoga zauzimanja«, rekao je za Glas Koncila mons. Škrlec.
