»Zajedno u ratu – zajedno u zdravlju« bila je tema kongresa psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem koji je u rujnu održan u Karlovcu. Među više od 60 pojedinačnih znanstvenih i stručnih izlaganja, zapaženo je bilo izlaganje liječnika i specijalista javnoga zdravstva doc. dr. Tomislava Benjaka iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo o temi »Sistematski pregledi hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata«.
Podatci koje je iznio mogli bi razbiti neke stereotipe o hrvatskim braniteljima koji su prisutni u dijelu javnosti. Da je riječ o znakovitim podatcima, pokazuje to da je još u studenom 2016. započela provedba sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, a do 11. rujna 2019. u bazu sistematskih pregleda upisani su podatci za 41.877 hrvatskih branitelja – 39.816 ili 95,1 posto osoba muškoga spola te 2061 žena, to jest 4,9 posto. Prema dobnim skupinama pregledano je 35.024 ili 83,6 posto starijih od pedeset godina, te 6844, odnosno 16,4 posto mlađih od pedeset godina (kod devetero branitelja nije u povijesti bolesti navedena godina rođenja, a ni OIB).
Prvi stereotip koji podatci dr. Benjaka razbijaju jest to da si hrvatski branitelji umišljaju bolesti. No moglo bi se reći da je samo 7,7 posto branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled u potpunosti zdravo, jer nisu upućeni na daljnji dijagnostički postupak, a ostali su dobili preporuku provođenja dodatnih dijagnostičkih pretraga, specijalističkih pregleda, kontrole ili daljnjega tretmana specijalista, ili preporuke o promjeni životnoga stila.
Drugi stereotip koji su podatci dr. Benjaka poništili jest to da svi hrvatski branitelji prekomjerno piju i puše. Naprotiv, među braniteljima koji su se odazvali pregledima većina – njih 65,4 posto – nisu pušači i čak 73 posto ispitanih branitelja ne konzumira alkohol.
Treći je stereotip to da sudjelovanje u ratu nije moglo utjecati na braniteljska oboljenja jer bolesti su »stvar genetike«. Međutim, kod oko 30,4 posto branitelja u povijesti bolesti nisu navedeni podatci o bolestima zabilježenim u njihovim obiteljima, a 27,6 posto branitelja u obiteljskoj anamnezi nema ozbiljnijih bolesti – što je više od polovice. Ozbiljniju patologiju, pri čemu su najčešće navedene bolesti kardiovaskularnoga sustava i maligne bolesti, ima 42 posto ispitanih branitelja.
Od čega onda boluju hrvatski branitelji? Ponovno je stereotip da su svi oni PTSP-ovci. Međutim, dr. Benjak je iznio podatak da kod 47,7 posto hrvatskih branitelja postoje određene bolesti, pri čemu su najčešće bolesti kardiovaskularnoga sustava. Među bolestima kardiovaskularnoga sustava najčešća je hipertenzija, koja je zabilježena kod 21,2 posto branitelja, a ishemične bolesti srca navedene su u osobnoj anamnezi kod 2,6 posto branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled. Posttraumatski stresni poremećaj zabilježen je kod 2215 branitelja ili 5,3 posto. Malignu bolest u osobnoj anamnezi ima 955 branitelja, što je u postotku 2,3 posto.
Svojevrstan je stereotip i to da hrvatski branitelji žive »kao bubreg u loju«, no demantiraju ga podatci koji govore o smanjenoj kvaliteti života koja često dovodi do pretilosti. Naime, samo kod 17,7 posto branitelja zabilježena je idealna tjelesna težina, kod 45,9 posto branitelja zabilježena je prekomjerna tjelesna težina, a 36,4 posto ih je pretilo (kod 13,1 posto nisu navedeni podatci o tjelesnoj težini i visini).
Dr. Benjak navodi da su na sistematskom pregledu rađene pretrage: EKG, RTG srca i pluća, UZV abdomena, ergometrija i laboratorijske pretrage, a kod žena je rađen i UZV dojki te ginekološki pregled, s napomenom da sve bolnice nisu radile sve od navedenih pretraga.
