Ugovor o socijalnom osiguranju između Australije i Hrvatske primjenjuje se na sve osobe koje su na bilo koji način bile obuhvaćene hrvatskim mirovinskim osiguranjem ili australijskim sustavom socijalne sigurnosti, a i na osobe koje izvode svoja prava iz tih osoba. Posebno se naglašava da u tome državljanstvo ne utječe na primjenu toga ugovora kada je riječ o ostvarivanju prava i o isplatama. Također valja upozoriti da Ugovor pravi razliku između pojma »mirovinski staž« koji je relevantan za hrvatsku mirovinu i pojma »prebivanje u Australiji«, dakle ne radi se o mirovinskom stažu. To razlikovanje u terminologiji proizlazi iz okolnosti da Australija nema poseban sustav mirovinskoga osiguranja na bazi uplate mirovinskih doprinosa, nego ima sustav neke vrste državnih mirovina, koje se priznaju na osnovi minimalnoga razdoblja prebivanja u Australiji i doživljenja određene starosti ili nastupa teške invalidnosti, ali sve još i uz uvjet cenzusa prihoda i imovine. U svim drugim slučajevima svaka država utvrđuje i priznaje samo pravo na samostalnu mirovinu.
Iz toga proizlazi da Australija nema poseban mirovinski sustav kao Hrvatska i ostale europske države. Zato se ni u Ugovoru ne govori o australijskom mirovinskom sustavu, nego se govori o davanjima iz socijalne sigurnosti, odnosno socijalnoj mirovini. Prema tome australijska starosna mirovina (Age Pension) i invalidska mirovina za slučaj teške invalidnosti (Disability Support Pension for the Severly Disabled) davanja su iz socijalne sigurnosti kao socijalne mirovine, a ne kao mirovine iz mirovinskoga osiguranja. Zato nije predviđeno ostvarenje ni jedne vrste obiteljske mirovine za udovice, udovce, a ni djecu. To je zbog toga što Australija nastoji ograničiti izvoz obiteljskih mirovina. Međutim, Australija ipak dopušta da osobe koje su napustile Australiju i vratile se u Hrvatsku mogu ostvariti doplatak za djecu, ali prema posebnom propisu, i to samo ako su korisnici australijske starosne ili invalidske mirovine i ispunjavaju druge uvjete propisane australijskim propisima. Osim toga važno je još znati da Australija ne dopušta ostvarivanje hrvatskoga doplatka za djecu osobama koje žive u Australiji.
Nadovezujući se na te razlike u sustavu državne socijalne sigurnosti Australije u odnosu na hrvatski i druge europske mirovinske sustave, bilo je pokušaja nametanja toga sustava u Hrvatskoj od nekih mirovinskih i sindikalnih udruga, što je potpuno neprihvatljivo iz dva temeljna razloga.
Valja još upozoriti da se taj Ugovor o socijalnom osiguranju ne primjenjuje na primanja iz australijskoga obveznoga osiguranja iz sustava tzv. »zajamčene štednje za starost«, koji se financira posebnim doprinosima pa je zapravo neka vrsta hrvatskoga II. mirovinskoga stupa, tj. individualna kapitalizirana mirovinska štednja. Australija je tipična zemlja useljavanja i stimulira boravak i prebivanje na svojem teritoriju. Za razliku od toga Hrvatska je nažalost još uvijek zemlja iseljavanja i nema materijalnih mogućnosti priznavanja posebnih državnih ili kako ih se još naziva »nacionalnih« mirovina. Zato iseljenje iz Australije utječe na visinu mirovine u znatnije manjoj svoti ako je mirovina priznata bez primjene Ugovora o socijalnom osiguranju.
U podnošenju zahtjeva za priznavanje prava na bilo koju vrstu mirovine treba razlikovati okolnost podnosi li se zahtjev za starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu iz australskoga socijalnoga osiguranja, i to prema sljedećem mjerilu:
1/ Tko podnosi zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu iz australskoga socijalnoga osiguranja, treba popuniti poseban »Zahtjev za australsku mirovinu« i posebnu tiskanicu »Prihodi i imovina«. Tiskanice se mogu pronaći preko interneta na stranicama Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje.
2/ Tko podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu iz australskoga socijalnoga osiguranja, treba popuniti iste tiskanice kao i za starosnu mirovinu, ali i poseban obrazac »Radna sposobnost«. Također je potrebno da osobni liječnik u Hrvatskoj popuni i »Izvješće liječnika koji liječi pacijenta (Izvan Australije)« (tiskanica »Treating doctor’s Report« – TDR). U tom slučaju eventualne troškove popunjavanja te tiskanice snosi sam podnositelj zahtjeva. Zahtjevu je također potrebno priložiti raspoloživu noviju medicinsku dokumentaciju.
Zahtjev za australijsku mirovinu podnosi se u Hrvatskoj, i to područnoj službi mirovinskoga osiguranja, koja je nadležna prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. U tom slučaju područna služba obvezna je podnositelju zahtjeva dostaviti sve potrebne obrasce koji su propisani međunarodnim ugovorom. U Australiji se zahtjev za hrvatsku mirovinu podnosi nadležnoj službi u Australiji prema mjestu prebivališta.
Ako podnositelj zahtjeva nema dovoljno mirovinskoga staža koji je potreban za samostalnu mirovinu iz hrvatskoga osiguranja, samo se u tom slučaju hrvatskom mirovinskom stažu pribraja vrijeme prebivanja u Australiji. U Hrvatskoj se u tom slučaju uračunava samo ostvaren mirovinski staž, a iz Australije se pribraja razdoblje prebivanja u Australiji. U Australiji su ispunjeni uvjeti za starosnu mirovinu s navršenjem 65 godina života i najmanje 10 godina prebivanja u Australiji ili nastupom teške invalidnosti. Teška invalidnost prosuđuje se prema propisima Australije. Za ispunjenje uvjeta 10 godina prebivanja po potrebi pribraja se i mirovinski staž ostvaren u Hrvatskoj. Međutim, za ispunjavanje toga uvjeta potrebno je da se u Hrvatskoj ima najmanje 12 mjeseci ostvarenoga mirovinskoga staža.
