Suprotnost strpljivosti jest nestrpljivost. Nestrpljiva osoba reagira nervozno i ljutito, preosjetljivo, posebice na ono što je za nju nepovoljno, prečesto mrmlja i kritizira druge, nema dovoljno povjerenja u ljude oko sebe, a svoja stajališta, poglede i odluke drži gotovo nedodirljivima. Na temelju istraživanja stručnjaci upozoravaju da brz životni ritam i nestrpljivost unose nemir u slobodno vrijeme, nagrizaju čovjekovo zdravlje, smanjuju životno zadovoljstvo i sužavaju međuljudske odnose.
U tehnologiju su ljudi polagali nade da će donijeti više slobodna vremena, a ona sve češće ubrzava i opterećuje dane i godine. U današnjem svijetu agresivne promidžbe potrošačkoga duha sa svih strana sve okupiraju ideje i ponude da se sve mora i može dobiti odmah. Dobivši na nekim poljima takvu mogućnost »brze učinkovitosti«, ali stalnim ponavljanjem i one nestvarne, takvi unutarnji zahtjevi spontano se prenose i na druga područja života, pa čovjek očekuje da mora hitno ostvariti sve što mu padne na pamet. Ne ostvari li brzo ono što je zamislio ili ako stvari ne idu kako je planirao, čovjek počinje tražiti krivca i optuživati druge, postaje sve manje nesnošljiv prema ljudima i događanjima oko sebe.
Važnost strpljivosti dolazi do izražaja upravo kod nestrpljivih ljudi, onih koji nemaju tu sposobnost. Strpljivost i nestrpljivost najviše se pokazuju pri ostvarivanju postavljenih bilo manjih ili većih ciljeva te u komunikaciji i općenito u odnosima s ljudima.
Osoba koja nije izdržljiva, uporna i strpljiva teško će biti u stanju podnositi opterećenja, neugodnosti i zaprjeke na putu prema postavljenomu cilju. A njih nam nikada ne će nedostajati, a još što su ciljevi uzvišeniji i zahtjevniji, njih će biti više. Osoba bez strpljivosti i upornosti lako postaje nervozna, agresivna, pa čak i nasilna, pokušavajući na razne otvorene i prikrivene načine »stisnuti« druge da joj omoguće ispunjenje želje. Ako to ne uspije, zna olako odustati od željenoga cilja. Stoga je bilo očekivano da se u istraživanjima »razumna strpljivost« pokaže kao jedna od važnih osobina uspješnih ljudi na bilo kojem polju i u bilo kojem zvanju.
Manjak nužnoga stupnja strpljivosti ili sama nestrpljivost možda najočitije dolazi do izražaja u međuljudskoj komunikaciji i općenito u ljudskim odnosima, posebice s onima s kojima smo najčešće obiteljski ili poslovno vezani. Istraživanja pokazuju da takvi ljudi čestim »sitnim ispadima« mogu trajno trovati dobro raspoloženje s partnerom ili u grupi. Oni nemaju strpljivosti do kraja saslušati drugoga, a ne žele se uživjeti u tuđu poziciju. Takvi upadaju u riječ da bi što prije »pobili« mišljenje sugovornika ili misleći da znaju unaprijed što će osoba reći. Kod takvih često zna na djelu biti i predrasuda o manjoj vrijednosti ili nesposobnosti druge osobe, pa i bahat i u biti omalovažavajući stav, bilo svjesno i nesvjesno, u stilu: »Ma što on/ona meni ima reći!« Na taj se način upada i u manu podcjenjivanja drugoga.
Ilustrativna je šala o bahatu i nestrpljivu čovjeku koji je na sve gledao svisoka, posebice na svoje konkurente u poslu. Kad je netko jedno jutro u društvancu s dužnim poštovanjem spomenuo da je neki njegov konkurent – noćas umro, naš gospodin Bahati Nestrpljivi, čim je čuo to ime, i ne pazeći o čemu se točno radi, odmah je kao iz topa uskočio: »Ma što će on, bolan, umrijeti!« Dakle, ne samo da on toga svoga konkurenta smatra neuspješnim, nego, eto, on čak, prema gospodinu Bahatom Nestrpljivom, nije u stanju ni umrijeti!
Iz knjige »Kako steći vrline koje ljudi (u drugih) najviše vole«
koja ove godine izlazi iz tiska u nakladi Glasa Koncila
