Trenutačno se u Jemenu za raštrkane katolike pastoralno skrbi jedini katolički svećenik u Jemenu o. Tom Uzhunnalil, indijski salezijanac i član Misionara ljubavi. Rođen je u Kerali, a u Jemen je došao 2010. zamijenivši starijega brata o. Mathewa Uzhunnalila, koji je ondje služio više od 17 godina. I on je na vlastitoj koži osjetio mržnju islamskih fanatika jer je 2016. otet i nakon zatočeništva te intervencije omanskih vlasti, posebice sultana Qaboosa bin Said al Saida, pušten u rujnu 2017. Opslužuje sve četiri jemenske katoličke župe.
Republika Jemen uz Ujedinjene Arapske Emirate i Oman pripada Apostolskomu vikarijatu južne Arabije. Država je to sa 30-ak milijuna stanovnika na krajnjem jugozapadu Arapskoga poluotoka, čije obale zapljuskuju valovi Crvenoga i Arapskoga mora, tj. Adenskoga zaljeva. Glavni je grad Sana, prema službenim državnim statistikama, s nešto manje od 3 milijuna stanovnika. Naziv »Sana’a« na sabejskom jeziku (od Sabejaca, antičkoga semitskoga naroda iz južne Arabije) znači »utvrda« jer je i osnovan kao utvrda još u 6. stoljeću pr. Kr. Leži u središnjem dijelu države i, što ga čini posebnim, na visini od 2830 metara, čime je jedna od najviših državnih prijestolnica na svijetu. Osim toga, grad je također jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na svijetu jer njegov stari grad nastanjuju stalni žitelji posljednjih čak 2500 godina. Njegovo povijesno središte okruženo zidinama visine od 9 do 14 metara, s više od 100 džamija, 12 hamama (javnih kupališta) i 6500 stambenih višekatnica biser je arhitekture. Ti su »neboderi« s ravnim krovovima ukrašeni raskošnim obrubima i pleterskim prozorskim okvirima s vitrajima uvršteni g. 1986. na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Među mnoštvom zanimljivosti vezanih za Sanu svakako treba spomenuti da ju je, prema predaji, osnovao Šem, jedan od trojice Noinih sinova, koji se spominju u Knjizi Postanka. Danas se jemenski glavni grad sastoji od upravnoga, rezidencijalnoga, trgovačkoga i industrijskoga dijela (s predionicama pamuka, tvornicom municije, radionicama za obradu zlata, srebra, dragoga kamenja i sl.).
Većina Jemenaca pripadnici su različitih arapskih plemena sa svojim šeikom, vlastitim običajima, nošnjama i folklorom. Službeni je jezik standardni arapski, a u upotrebi je i nekoliko južnosemitskih jezika ne samo na jugu zemlje, nego i na otoku Sokotri u istoimenom arhipelagu, na kojem živi 60-ak tisuća stanovnika. Govori se i engleski, što je razumljivo iz povijesne činjenice da je Jemen bio engleska kolonija, ali nije zanemariv ni broj govornika ruskoga jezika, koji potječu iz jemensko-ruskih brakova sklopljenih uglavnom između sedamdesetih i osamdesetih. Današnja država Jemen nastala je 1990. ujedinjenjem Arapske Republike Jemen i Demokratske Narodne Republike Jemen, nažalost, nakon nekoliko višegodišnjih krvavih ratova, u kojem su zbog različitih interesa izravno sudjelovale Britanija, Egipat i Jordan. I nakon ujedinjenja izbio je g. 1994. građanski rat između sjevernjačkih i južnjačkih vojnih snaga, koji je završio pobjedom sjevera, ali mir na tim prostorima zapravo nikada nije zavladao, a nije prestalo ni vojno uplitanje Saudijske Arabije i SAD-a te različitih inozemnih džihadističkih skupina. Po obliku vladavine Jemen je republika, sadašnji je predsjednik feldmaršal 76-godišnji Abd Rabbuh Mansur al-Hadi, koji je na tu dužnost stupio u veljači ove godine nakon održanih izbora na kojima je bio jedini kandidat. Prije toga je bio ministar obrane, potpredsjednik i kratkotrajni v. d. predsjednika Jemena. Diplomatski odnosi s Vatikanom uspostavljeni su g. 1998.
Stanovništvo u Jemenu gotovo je u cijelosti islamsko, 55 posto je sunita i 45 posto šijita. Zanemariv je broj hinduista, bahaija, Židova i kršćana, među kojima je katolika inozemnih radnika smještenih uglavnom u gradskim sredinama, s članovima njihovih obitelji, prema neslužbenim procjenama, oko 3000. Zanimljiv je i podatak da je u zemlji 400-tinjak kršćana muslimanskoga podrijetla. Službeno još postoje četiri katoličke župe i crkve, od kojih se ona Marije Pomoćnice nalazi nedaleko od bolnice u Sani, u kojoj kao medicinske sestre djeluju redovnice misionarke ljubavi. Nekadašnja jemenska katolička katedrala sv. Franje Asiškoga nalazi se u bivšem glavnom gradu Jemena – Adenu, koji danas ima nešto manje od 900 tisuća stanovnika, u blizini istočnoga prilaza Crvenomu moru. Godine 2015. teško je oštećena, a kip Krista koji blagoslivlja more u više je navrata bio oskvrnut, ali je, prema nekim svjedočenjima, još na postolju. Svojedobno, dok su Britanci vladali regijom, pokraj crkve je bila pokrenuta Škola sv. Antuna, koju su pohađali dječaci bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost, ali je nakon toga jemenska vlada prisvojila školu i podigla veliki zid između crkve i škole. Crkva Presvetoga Srca Isusova nalazi se u Hodaidahu, četvrtom po veličini gradu i glavnoj luci na Crvenom moru s nešto manje od 500 tisuća stanovnika. Prema nekim novinskim napisima to je jedno od najopasnijih mjesta za življenje u inače opasnom Jemenu. U Taizu, gradu na jemenskoj visoravni, udaljenom oko sat vremena vožnje od glasovite luke Mokka na obalama Crvenoga mora, crkva je sv. Terezije od Djeteta Isusa, za koju, kao i ostale crkve, nema pouzdanih podataka o liturgijskim slavljima i vjerskom životu. U takvim okolnostima i uvjetima od g. 1992. u sve četiri župe prisutne su misionarke ljubavi, poznate kao sestre sv. Majke Terezije, koje tihim i, treba istaknuti, hrabrim humanitarnim radom daju vjerničko svjedočanstvo.
U kakvu okruženju žive malobrojni katolici u Jemenu pokazuje i ne tako davno ubojstvo četiriju redovnica misionarki ljubavi u Adenu, koje su se skrbile za starije osobe u tamošnjem katoličkom domu. Skupina je terorista 4. ožujka 2016. upala u dom i ubila šesnaest osoba, uključujući i neke lokalne muslimanske radnice, te s. Anselmu iz Indije, s. Judit iz Kenije i dvije redovnice iz Ruande, s. Marguerite i s. Reginette. Nisu to, nažalost, jedine žrtve islamskih fundamentalista jer su 28. srpnja 1998. ubijene i tri redovnice, medicinske sestre, u Hodeidi: s. Zilia (35 g.) iz Indije, s. Elita (40) također iz Indije i s. Michaela (36) s Filipina. Uhićen 22-godišnji Abdulah al-Nasheri izjavio je da ih je ubio jer su katoličke redovnice »propovijedale kršćanstvo«.
