Projekt »Obitelj i mediji« predstavio je na svojim stranicama rezultate novijega istraživanja o povjerenju u tradicionalne medije (novine, televiziju i radio) i one nove koje su među ispitanicima iz Španjolske, Danske i SAD-a proveli znanstvenici sa Sveučilišta Navarra. Jedan od njihovih ciljeva bio je utvrditi ne samo kojim medijima više vjeruje suvremena publika, nego i kako suvremeno novinarstvo uopće kotira u trima različitim društvima zapadnoga kulturnoga kruga.
Središnji zaključak španjolskih istraživača bio je da konzumenti tradicionalnih medija više vjeruju onomu što pročitaju, čuju i vide u novinama, na radiju i na televiziji, a više vjeruju i onima koji im u tim medijima informacije prenose – novinarima. Istraživanje je također pokazalo da oni koji su skloniji tradicionalnim medijima više drže do ideja koje se vezuju uz izvorne zadatke novinarstva. Primjerice, ta je skupina ispitanika izrazila stajalište da su političari odgovorni društvu i da ih netko na tu odgovornost treba podsjećati, zatim da je važno znati prepoznati zašto je određeni događaj u nekom trenutku i kontekstu važan te zašto zaslužuje biti viješću i, napose, da je zadatak novinara znati pojasniti određeno zbivanje na razumljiv način. Istraživanje je također pokazalo da konzumenti tradicionalnih i digitalnih medija zapravo i nisu dva odvojena svijeta: tko čita novine, informirat će se i preko internetskih portala, no u pravilu će više vjerovati onomu što vidi ili čuje u skupini »starih medija«. Ispitanici iz Španjolske rekli su da jednako vrijeme ulažu u čitanje starih i novih medija, a oni iz Amerike i Danske tvrdili su da više vremena provode uz digitalne medije.
»U svijetu društvenih mreža svatko može svojim ‘megafonom’ širiti sadržaj koji želi – i tu se javlja rizik od brisanja granica između informacija i dezinformacija, između vijesti i lažnih vijesti. Stoga je uloga novinara kao posrednika između događaja i društva još uvijek ključna«, zaključuju iz »Obitelji i medija« na tragu istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Navarra.
