U naselju Kostanjevac na južnom dijelu Žumberka ostatci su utvrde Novoga grada Žumberka. Grad je izgrađen 1725., ali je izgorio 1793. te nije obnavljan. Do Kostanjevca se dolazi iz Krašića preko Strmeca Pribićkoga, Medven-Drage i Čunkove Drage uz potok Kupčinu. Nedaleko od središta mjesta odvaja se strma cesta prema groblju i kapeli Majke Božje Žalosne, koja pripada župi sv. Marije Magdalene iz Oštrca – Tupčine. U Kostanjevcu za vrijeme Vojne krajine bilo je sjedište Oštrčke ili 11. kumpanije, koja je bila u sastavu Slunjske pukovnije odnosno Karlovačkoga generalata.
Kapelu Majke Božje Žalosne izgradio je plemeniti Krsto Delišimunović 1672. Godina je zapisana na dovratku glavnoga ulaza u crkvu. Delišimunovići su u Kostanjevcu imali svoje sjedište i bili vlasnici imanja. Prvobitno je to bila mala kapela s drvenim zvonikom, koja je g. 1899. obnovljena. Crkva se sastoji od prednjega užega dijela s plošnim pročeljem i ukrasnim polustupovima na koje se nastavlja masivan četverostrani zvonik, ispod kojega je ulaz u kapelu. Lađa joj je četvrtasta, a na nju se nastavlja isto takvo suženo svetište, kojemu je na južnoj strani dograđena sakristija. Na toj se strani nalazi bočni ulaz u crkvu te prozori lučnoga završetka.
Na sjevernoj su strani crkve prozori zazidani. Do bočnoga sjevernoga zida kapele izgrađena je zgrada mrtvačnice. U lađi je bačvast svod, a u svetištu je svod s polukalotom (plitka kupola polukružnoga presjeka). Glavni secesijski oltar ima tri niše, koje su odijeljene stupovima. U središnjoj je niši kip raspetoga Krista, a u bočnim žalosne Marije i sv. Ivana. Na atici se nalaze kipovi anđela. U crkvi je još jedan bočni oltar, slike križnoga puta i drveno pjevalište kod izlaza iz kapele.
Mise su na blagdan 15. rujna u 11 sati, a nedjeljama u 9.30.
