Globalno zagrijavanje i gubitak bioraznolikosti dva su najvažnija ekološka poremećaja zbog kojih je zabrinut papa Franjo. U enciklici »Laudato si’« (LS) papa poziva ljude na promjenu stilova života koji uzrokuju ili pridonose klimatskim poremećajima i nestanku vrsta. To su pohlepa, rasipanje, komocija…
Promjena klime i gubitak bioraznolikosti međusobno su povezani poremećaji. To nije samo upozorenje iz Papine enciklike, nego je riječ i o znanstveno potvrđenoj činjenici. U najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu »Science« kanadski znanstvenici objavili su opsežnu analizu koja pokazuje da se populacija bumbara smanjuje zbog globalnoga zagrijavanja Zemlje (Science 2020,367,685). Iako svaka vrsta ima svoje prikladno mjesto u ekološkoj mreži, kukci oprašivači posebno su važni jer o njima ovisi razmnožavanje biljaka, prinosi na poljima, prehrana životinja i ljudi.
U posljednje vrijeme problem izumiranja pčela medijski je vrlo prisutan, posebice stoga što je kolaps pčelinjih kolonija uočljiv, lako je mjerljiv i pripada iskustvu vlastite kože. S druge je strane izumiranje bumbara manje vidljivo, kao da prolazi ispod radara ekološke odgovornosti. U navedenoj studiji znanstvenici su proučili ponašanje, vrste i brojnost bumbara u Sjevernoj Americi i Europi na temelju podataka dostupnih u posljednjih 120 godina. Od ukupno 66 proučavanih vrsta četiri su potpuno nestale, a pola njih u Sjevernoj Americi i dvadesetak posto vrsta u Europi svake se godine znatno smanjuje. Smanjuje se i područje njihova obitavanja, a najveći dio depopulacije bumbara dogodio se u posljednjih dvadesetak godina.
Peter Soroye, glavni autor studije, objašnjava: »Poznato nam je da su klimatske promjene povezane s izumiranjem mnogih životinjskih vrsta širom svijeta. U ovom radu odgovaramo na pitanja kako i zašto se to događa. Populacije mnogih vrsta bumbara na dva kontinenta nestaju jer su vrlo osjetljive na sve učestalije temperaturne skokove i ekstremne suše.«
Međupovezanost klimatskoga poremećaja i narušene bioraznolikosti na poseban je način zapisana još u Starom zavjetu, u poznatoj pripovijesti iz Knjige Postanka – izvještaju o Noi. Tada je pokvarenost društva izazvala poplave koje su ugrozile život na Zemlji, a Noina je arka, uz ostalo, postala prostor zaštite bioraznolikosti. O tome govori papa Franjo: »U tim tako starim pripovijestima, bogatima dubokim simbolizmom, već je prisutna svijest koja nam je danas zajednička: da je sve međusobno povezano i da je istinska briga za same naše živote i naše odnose s prirodom neodvojiva od bratstva i pravednosti« (LS 70).
Usprkos razvoju znanosti i tehnologije današnja je civilizacija suočena sa sličnim eko-socijalnim problemima. Nekoliko tisuća godina nakon lekcije o poplavi, Zemlji prijeti efekt staklenika, podizanje razine mora, nestanak vrsta… Također je indikativno ponašanje današnjih ljudi koji kolektivnim zaboravom i ignoriranjem podsjećaju na Brechtove drvosječe: »Otpilili su grane na kojima su sjedili, iznemogli od vike kako se moglo piliti brže, i padali s treskom u dubinu, a oni koji ih gledahu tresli su glavama pileći i pilili dalje.«
Moderno društvo, čini se, nije sposobno očuvati bogatstvo životnih oblika, a svojim »inovativnim rješenjima« narušava i područja bioraznolikosti o kojima ovisi opstanak ljudske vrste. Bez kukaca oprašivača nema oprašivanja mnogih biljaka, nema plodova, nema hrane… Iako nije potvrđeno da citat pripada Albertu Einsteinu, viralna je postala (njegova) izjava: »Ako nestanu pčele, za četiri će godine nestati i ljudi.«
Ipak, sve dok postoji jedan čovjek, nada se može vratiti. Tako tvrdi papa Franjo kad se poziva na pripovijest o starozavjetnom »rendžeru« Noi. Kanadski znanstvenici također smatraju da je moguće spašavati bumbare i druge kukce oprašivače. Jeremy Kerr, koautor studije, tvrdi: »Ovo nam istraživanje daje nadu da otupimo oštricu klimatskih promjena, da se brinemo za osjetljive vrste osiguravajući prikladan okoliš za njihov život. Treba graditi i urediti skloništa, zasaditi drveća i šume, žbunje, pa i ukrasne grmove, treba osigurati padine i sjenovite kosine, što će omogućiti bumbarima da se odmore od vrućine.« Zvuči kao »topla voda« iz (po)najboljega znanstvenoga časopisa na svijetu, ali takav je prijedlog očigledno potreban budući da se rijetki odlučuju čuvati prirodu.
