Današnja civilizacija trag svoje ovisnosti o nafti ostavlja posvuda. U atmosferi u obliku ugljikova dioksida koji uzrokuje klimatske promjene te u obliku plastike na kopnu, u morima i oceanima. Jer nafta se rabi za gorivo, ali i za proizvodnju plastike.
Plastika je danas svagdje oko ljudi, a sve više i u ljudima, no posebno ružno izgleda ljeti razbacana po plaži. Plastični otpad pluta morima i oceanima, onečišćuje morsko dno, ubija život u moru i nagrđuje obalu. Sadašnja civilizacija, ako ništa drugo, svoj će trag za budućnost zasigurno ostaviti zapisan smećem. Plastika je teško razgradiva, stoljeća su potrebna da bi nestala, a štetni kemijski spojevi koji se rabe pri njezinoj izradi razgradnjom se oslobađaju u okoliš i tako još dugo djeluju kao endokrini disruptori te remete hormonalnu strukturu živih bića.
Koliko je onečišćenje plastikom uzelo maha, zorno pokazuje i tema ovogodišnjega Svjetskoga dana zaštite okoliša, proslavljena 5. lipnja – »Borba protiv zagađenja plastikom«. Pod tim su motom Ujedinjeni narodi nastojali potaknuti neophodne promjene u svakodnevnom životu kojima se izravno utječe na zaštitu okoliša i, posljedično tomu, na očuvanje vlastitoga zdravlja. Od plastike koju ljudi rabe 50 % rabi se jednokratno, a okoliš onečišćuje – nepovratno. Diljem planeta svake minute kupuju se milijuni plastičnih boca za piće, a iz trgovina iznose, kao i mnoštvo drugih stvari, u plastičnim vrećicama, jednokratnim, kojih se upravo tako, jednokratno, svake godine iskoristi oko 500 milijarda. Uz to, gotovo trećina plastične ambalaže ne ulazi u sustav recikliranja, nego postaje otpad i onečišćuje okoliš. Onečišćenje plastikom tako je postalo jedan od većih okolišnih izazova, a kolikih razmjera, dovoljno govori podatak da samo u morima i oceanima godišnje završi oko 13 milijuna tona plastičnoga materijala koji ugrožava organizme koji u njima žive. Tako prema nekim procjenama svake godine oko 100 tisuća morskih organizama ugiba zbog plastike, a dodatna težina nezgodna je okolnost da treba proći i više od stotinu godina da bi se plastika u oceanu razgradila.
Rajske plaže nagrđene plastičnim otpadom svakojakih oblika nisu posebnost nekih drugih zemalja, nego sve više takvi prizori »krase« i Lijepu Našu. No kada je plastični otpad u moru u pitanju, njegove nemarne vlasnike ne treba tražiti samo na domaćem terenu nego i u susjedstvu, budući da boca koja završi u moru kod Albanije ili Crne Gore nošena strujama dolazi i do hrvatskih plaža. Zapravo, 85 % otpada na plažama u čitavom svijetu upravo je plastika. Ne promijeni li se uskoro čovjekov odnos prema plastici i njezinu utjecaju na okoliš, procjenjuje se da će do 2050. godine u morima i oceanima biti više plastike negoli ribe, ističe zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.
Ujedinjeni narodi utemeljili su Svjetski dan oceana, koji se slavi 8. lipnja, a ove godine pozvalo se na sprječavanje njihova onečišćenja plastičnim otpadom te poticanje pronalaženja rješenja za njihovo zdravlje. Jer, ako su šume jedno plućno krilo planeta, oceani su drugo i opskrbljuju kisikom neophodnim za život. Za 80 % svih onečišćenja oceana krivo je ljudsko djelovanje i dotok otpada s kopna, a još je neugodnija spoznaja da morski organizmi, misleći da je hrana, uzimaju mikroplastiku koja tako počinje svoj put duž hranidbenoga lanca i do tanjura.
Hrana začinjena plastikom teško da djeluje blagotvorno po ljudsko zdravlje, sve ako je i riječ o mediteranskom tipu prehrane. Posvemašnje onečišćenje plastikom prepoznale su i organizacije civilnoga društva te su tako u povodu Međunarodnoga dana bez plastičnih vrećica, koji se obilježava 3. srpnja, aktivisti »Zelene akcije« izveli performans kojim su građanima Zagreba ponudili održivu alternativu plastičnim vrećicama i ostalim plastičnim materijalima za jednokratnu potrošnju te pozvali građane da se uključe u aktivnosti »Tjedna bez plastike«. Naime, uz plastične vrećice i boce, tanjuri, pribor za jelo, slamke, ambalaža i štapići za uši najveći su onečišćivači okoliša čija je uporaba uglavnom jednokratna. Budući da će se zbog Strategije za borbu protiv plastike, koju je Europska komisija donijela početkom godine, u Hrvatskoj do 2025. godine potrošnja plastičnih vrećica morati smanjiti za 10 puta u odnosu na danas, »Zelena akcija« poziva građane da prestanu rabiti jednokratne plastične proizvode. Uz to poziva i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da hitno provede zakonske mjere koje bi, osim na potrošače, utjecale i na proizvođače, trgovce i komunalna poduzeća. Tako bi se, smatraju u »Zelenoj akciji«, proizvođače jednokratne plastike taksama destimuliralo na njezinu proizvodnju, a stimuliranjem proizvodnje održivih rješenja te provedbom mjera za bolje zbrinjavanje plastike kako bi se učinkovitije odvojeno prikupljala i reciklirala pridonijelo bi se rješavanju toga problema.
»Zelena akcija«, kao dio globalnoga pokreta za prestanak korištenja plastike, pozvala je građane da se uključe i u mrežnu akciju s ciljem promocije održivih alternativa jednokratnoj plastici, poput kompostabilnih i platnenih vrećica, staklenih i aluminijskih boca, pamučnih štapića za uši te slamka i četkica od bambusa. »Prijatelji životinja« su pak u povodu Dana bez plastičnih vrećica upozorili na činjenicu da u prosjeku svaki hrvatski građanin godišnje iskoristi više od stotinu plastičnih vrećica, a da se tek mali dio proizvoda od jednokratne plastike, poput vrećica, reciklira. Istaknuli su tako da je preko društvenih mreža proveden tridesetodnevni izazov pod nazivom #Nisamodplastike u kojem je sudjelovalo više od 20 000 osoba. U sklopu izazova koji su organizirali »Prijatelji životinja«, WWF Adria i zastupnik u Europskom parlamentu Škrlec, provedena je anketa koja je pokazala da je više od 96 % sudionika spremno zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu okolišno prihvatljivim alternativama. Budući da je Hrvatska članica Europske unije te da će morati provoditi mjere borbe protiv plastike, »Prijatelji životinja« pozivaju sve da se ne čeka zadnji čas. Hoće li se, po starom i dobro znanom običaju, čekati baš taj zadnji čas i još tražiti dodatno vrijeme, ostaje vidjeti.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u povodu Svjetskoga dana zaštite okoliša priopćilo je pak da Hrvatska do 2020. godine ima zacrtani cilj osigurati 50 % odvojenoga prikupljanja i recikliranja otpadnoga papira, plastike, stakla i metala. Ističu da su zbog postizanja tih ciljeva i zaštite okoliša doneseni potrebni propisi te objavljeni javni pozivi za EU sufinanciranje za projekte kojima će se povećati odvajanje otpada, poput izgradnje reciklažnih dvorišta, sanacija zatvorenih odlagališta, nabava spremnika za odvajanje otpada, izgradnja postrojenja za sortiranje otpada te izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Uz izobrazno-informativne aktivnosti koje će se također sufinancirati, u Ministarstvu su uvjereni da će se time tijekom 2018. godine osigurati potrebna infrastruktura koja će građanima omogućiti učinkovito gospodarenje otpadom. Živi bili pa vidjeli!
