U javnom se prostoru učestalo spominju pojmovi »ekstremna desnica«, »radikalna desnica«, »desni ekstremizam«, »desni radikalizam«. Riječ je o pojmovima kojima se često označava političko djelovanje kršćana u demokratskim društvima. U Hrvatskoj se spomenutim pojmovima dodaju i formulacije poput »klerikalna desnica«, »klerofašizam«, »katolički fundamentalizam«. Tim pojmovima nije cilj razumijevanje svijeta politike, nego diskreditiranje nepodobnih političkih stajališta. Ukorak s diskvalifikacijama ide plašenje javnosti, pa se tako govori o »usponu ekstremne desnice«, »bujanju desnoga radikalizma«, »desničarskom udaru na demokraciju«. Nastoji se stvoriti slika o opasnom političkom neprijatelju kojemu se treba oduprijeti prosvjedima, zabranama i ispravnim glasovanjem na izborima. Taj će se narativ uskoro intenzivirati zbog izbora za Europski parlament i predsjednika SAD-a.
Nacionalni komunitarci
Podjela na ljevicu i desnicu iscrpljena je i prevladana u suvremenoj politici. Ljevica se više ne bavi pravednom raspodjelom društvenoga blagostanja i poboljšanjem socijalnih i ekonomskih uvjeta života. Današnja ljevica usmjerena je na borbu za osobne slobode i prava »zakinutih« društvenih skupina kao što su različite »seksualne« i »rodne« manjine te migranti. Kao što ističe sociolog Andreas Reckwitz, politička nit vodilja postaje slika društva koje nije egalitarno i homogeno, nego raznoliko i višekulturno. Dobar primjer pretvaranja ljevice u progresivne i kozmopolitske liberale hrvatska je stranka SDP.
Krajem prošle godine SDP je osnovao četvrtu unutarstranačku interesnu organizaciju pod nazivom »Queer forum«. Cilj je djelovanja organizacije »zaštita, unaprjeđenje i promocija prava svih rodno i seksualno nenormativnih osoba«. Zanimljivo je da se SDP nije odlučio na osnivanje foruma trgovkinja i obrtnika, premda njihov društveni položaj i materijalni status zavrjeđuje posebnu pažnju socijaldemokratske stranke.
Tu dolazimo do druge strane medalje, odnosno činjenice da trgovkinje i obrtnike (i druge slojeve društva koje Reckwitz naziva stara srednja klasa) danas politički zastupa desnica koju je ispravnije nazivati nacionalnim komunitarcima. Za razliku od kozmopolitskih liberala koji teže društvenomu i ekonomskomu otvaranju nacionalnih država, nacionalni komunitarci teže očuvanju nacionalne države koja se temelji na zajedničkim vrijednostima, uzajamnosti i solidarnosti. Nacionalni komunitarci zapravo su nekadašnja ljevica jer teže aktivnoj gospodarskoj i socijalnoj politici nacionalne države koja se brine o životnom standardu i životnim mogućnostima ljudi s društvene i teritorijalne periferije. I dok se liberali (nekadašnja ljevica) bore za jednakopravnost i osnaživanje seksualnih i rodnih manjina, nacionalni komunitarci preuzimaju njihovu nekadašnju borbu za približnu jednakost životnih uvjeta i mogućnosti.
Antikomunistička retorika
Katolici u Hrvatskoj uglavnom se povezuju s desnicom. To je donekle utemeljeno jer se u Hrvatskoj podjela na ljevicu i desnicu zasniva na odnosu prema povijesno-simboličkim pitanjima. Većina katolika u Hrvatskoj ima negativan odnos prema komunističkoj Jugoslaviji i povijesnoj ulozi komunističkoga diktatora Josipa Broza Tita, što ih prema strukturi podjela čini desničarima. To ih približava političkim opcijama koje katolike uglavnom nastoje pridobiti ispraznom antikomunističkom retorikom.
Takve političke opcije najčešće ne razumiju načela i vrijednosti na koja se pozivaju pa se među ostalim predstavljaju kao kršćanski branitelji državne suverenosti. Iz katoličkoga gledišta to je pogrješan pristup ulozi države koja ne treba centralizirati sve javne ovlasti i zadaće. Država nije transcendentni entitet koji je nadređen prirodnim zajednicama, nego akter koji usklađuje djelovanje prirodnih zajednica u interesu općega dobra. Jednako su pogrješne i ideje nekih katolika među protržišnim liberalima koji žele maksimalno ograničiti ulogu države u gospodarskom i socijalnom području.
Država se ne može svesti na pukoga pružatelja najosnovnijih javnih usluga i javnih dobara. Država je dužna provoditi aktivnu gospodarsku i socijalnu politiku radi očuvanja socijalne ravnoteže i ostvarivanja ekonomskoga razvoja.
Ispravno razumijevanje domovine
S obzirom na prevladanost podjele na lijevo i desno u politici, koja politička orijentacija preostaje katolicima u suvremenoj demokraciji? Katolici su upućeni na uzajamnost i solidarnost s drugim ljudima te odgovornost za zajednicu. Katolici prepoznaju društvenu dimenziju ljudske osobe, što ih politički približava nacionalno-komunitarnim opcijama. Sigurno je da će se odmah naći oni koji će opravdano upozoriti na nespojivost katoličanstva s nacionalizmom, etnocentrizmom i ksenofobijom. No ovdje se ne radi o isključivosti prema pripadnicima drugih nacija, nego razumijevanju domovine kao prirodne zajednice koja je utemeljena na zajedničkim vrijednostima, uzajamnosti i solidarnosti.
Iz takvoga razumijevanja domovine proizlazi opredjeljenje za očuvanje nacionalne države i njezinu aktivnu ulogu u ostvarivanju životnih uvjeta koji su dostojni svakoga čovjeka koji živi u toj državi. Privrženost katolika domovini kao zajednici te očuvanju nacionalne države nije u sukobu s njihovom uzajamnošću s ljudima drugih nacija. Kao što je svojedobno rekao Charles de Gaulle, patriotizam nikad nikoga nije spriječio da obavi svoju dužnost prema čovječanstvu.
