Službena mrežna stranica Nadbiskupije Majke Božje u Moskvi objavila je zanimljiv intervju s o. Konstantinom Perederijem, rektorom Katoličkoga bogoslovnoga sjemeništa »Marija – Kraljica Apostola« u ruskom Petrogradu, povodom 25. obljetnice njegova postojanja. Osim vrlo zanimljive povijesti sjemeništa jednako je tako zanimljiv i svećenički put rektora o. Perederija. »Njegujemo sjećanje na vjersku školu koja je djelovala u Petrogradu još u predrevolucionarnom razdoblju – započinje povijesni prikaz sjemeništa rektor o. Perederij – točnije od g. 1879. kada je otvoreno u doba metropolita Antona Fialkovskoga.« U nastavku spominje kako je to bilo razdoblje nevjerojatna procvata katolištva jer je 700-tinjak svećenika, gotovo nevjerojatnih za tamošnje prilike, završilo sjemenište, istina ne samo u katoličkom sjemeništu, nego i u Rimokatoličkoj teološkoj akademiji, također u Petrogradu osnovanoj već g. 1842. No treba znati da broj svećenika i nije tako jako velik jer je riječ o silno velikom i prostranom području ondašnje carske Rusije. No 1917. državnim udarom, poznatim kao Listopadska revolucija, vlast su preuzeli komunisti boljševici predvođeni Vladimirom Iljičem Lenjinom i velik je dio katoličkih svećenika podijelio sudbinu svoga stada te je bio pogubljen, pozatvaran i, u najboljem slučaju, prognan. Sjemenište je prestalo s radom, a akademija se odlukom tadašnjega nadbiskupa Mogileva Eduarda von Roppa g. 1918. preselila u Lublin u Poljsku.
Nastupom novih demokratskih promjena lipnja 1993. nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz, koji je tada bio apostolski upravitelj katolika u europskom dijelu Rusije, osnovao je katoličko sjemenište u Petrogradu, a već 1995. ono se moglo vratiti u svoju povijesnu zgradu u Krasnoarmejskoj ulici. Cjelokupna imovina, uključujući i zgradu od 8000 četvornih metara, vraćena je tek 2013., završeni su popravci, a trenutačno je u tijeku uređenje i prilagodba suvremenim zahtjevima rada. Rektor o. Perederij iznosi i nekoliko kratkih podataka: »Tijekom ovih 25 godina obnovljenoga postojanja bilo je upisano 329 kandidata ne samo iz Rusije, nego i Kazahstana, Gruzije, Moldavije, čak je bio i jedan student iz Azerbajdžana, a za svećenike su zaređena 64 kandidata. Među njima bih spomenuo i jednoga biskupa – ukrajinskoga franjevca konventualca o. Edwarda Kavu, koji je pomoćni biskup Lvivske nadbiskupije. Bogoslova, kandidata za svećenike i stalne đakone svake je godine 20-ak, koliko ima otprilike i nastavnika, koji su većinom Rusi, ali nekolicina je i stranaca. Od 1998. povezani smo s Papinskim sveučilištem »Lateran« u Rimu, koje nam je pomoglo da utemeljimo i Institut sv. Ivana Zlatoustoga u sklopu sjemeništa. Moram istaknuti primjernu suradnju s pravoslavnom bogoslovijom, koja se ogleda u razmjeni predavača i studenata, posjetima prigodom velikih blagdana i nogometnim utakmicama.«
O. Perederij rođen je u Kalinjingradu 1975., otac mu je iz Ukrajine, a majka iz zapadne Bjelorusije. Upisao je glazbenu školu, odjel pop-jazz, i diplomirao saksofon. No 1994. godine pošao je u moskovsko sjemenište, gdje je 2000. završio studij i bio zaređen za svećenika. Djelovao je po raznim župama moskovske nadbiskupije, zatim je studirao na Lateranskom sveučilištu i 2017. imenovan je rektorom.
