David Michaels, profesor epidemiologije na sveučilištu »George Washington«, objavio je novu knjigu pod naslovom »Trijumf sumnje: mutan novac i znanost obmane« (Oxford University Press, 2020.) u kojoj razotkriva mehanizam manipulacije znanstvenim podatcima kojima se koriste političari i industrijalci. U svrhu zaštite tržišnoga kolača, kontroverznih proizvoda i profita udružuju se sa znanstvenicima koji metodološkim podvalama svaki štetan proizvod mogu pretvoriti u sigurnu robu.
Potkupljivi znanstvenici i konzultantske kuće, specijalizirane za spašavanje posrnulih proizvoda i tehnologija, raspolažu mnogim alatima za prikrivanje i neutralizaciju nepoželjnih podataka: lažna potpisivanja naručenih studija (takozvani pisci duhovi), zahtjevi za novim i novim recenzijama, proglašavanje rezultata drugih znanstvenika lažnim vijestima, širenje dezinformacija, umjetna proizvodnja alternativnih činjenica, osobni napadi i izrugivanje autora drukčijega mišljenja, prijetnje sudskim procesima… Ipak, osnovna metoda prijevare kojom se štiti ili produžuje tržišni život štetnoga proizvoda jest stvaranje sumnje.
Kada postaje sasvim jasno da je neki proizvod, kemikalija ili materijal štetan za ljude i okoliš, nastupaju advokati sigurnosti te (političkom) agresivnošću i (znanstvenim) autoritetom sve prigovore čine upitnima i neuvjerljivima. Koristeći se znanstvenom terminologijom, pretvaraju dokaze u nejasne tvrdnje, neodređenosti i kontroverze. Trijumfom sumnje stvara se informacijska magla kojom se regulatornim institucijama vežu ruke. Ako ne postoji dokaz štetnosti nekoga herbicida, ne postoji razlog za službenu zabranu takvoga proizvoda. Ako o sigurnosti nanosrebra postoje znanstvene dvojbe, mjerodavne institucije najčešće ne će predložiti moratorij na uporabu takvoga proizvoda.
Stvaranje sumnje provjerena je metoda koja se desetljećima rabi u obrani industrijskih interesa, njihovih dionica i, prije svega, proizvoda. Neizostavna karika u stvaranju sumnja jesu znanstvenici koji svojim iskustvom, titulama i metodološkim manevrima mogu učiniti upitnom svaku tvrdnju o štetnosti pušenja, teflona, azbesta, lijekova, glifozata, aspartama… To su oni stručnjaci za koje Michaels tvrdi da sudjeluju u znanosti obmane.
Dva vodeća znanstvena svjetska časopisa »Science« i »Nature« nisu mogli ignorirati objavu knjige koja vrlo kritički govori o »znanosti na prodaju«. Uz ostalo i stoga što je Michaels neupitan autoritet u znanstvenom i političkom području zaštite okoliša i ljudskih prava. Dva neugodna naslova »Umjetnost zavaravanja javnosti« (Science 2020, 367, 747) i »Propast istine: kada sumnja postaje oružje« (Nature 2020, 578, 28) priznanje su vodećih časopisa da je važan dio znanosti u divljem braku s industrijom i politikom.
Budući da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj nerazvijena, relativno je mali protok mutnoga novca između političara, znanstvenika i kompanija. Ipak, i u Hrvatskoj se redovito pojavljuju takozvani stručnjaci sedativi koji otklanjaju svaku bojazan od štetnosti proizvoda na tržištu. Najčešće nije riječ o plaćenicima, nego o naivnim pojedincima koji misle da se »tako radi i vani«. No ima i onih koji su ideološki opsjednuti inovacijama vjerujući da je novo uvijek bolje, a svaki prigovor razvojnim novotarijama smatraju pozivom za povratak u pećine. U toj obrani progresa i umirivanja javnosti sudjeluju djelatnici mjerodavnih institucija, novinari koji su impresionirani misijom napretka te znanstvenici koji svojim izjavama, ne istraživanjima, prigovore javnosti proglašavaju histerijom.
Nažalost, nova Michaelsova knjiga vrlo vjerojatno ne će biti prevedena na hrvatski jezik. Istu je nakladničku sudbinu doživjela i njegova ranija knjiga pod naslovom »Sumnja je njihov proizvod – Kako industrijski nasrtaj na znanost ugrožava vaše zdravlje« (Oxford University Press, 2008.). Tada je profesor Michaels prvi put, kao iskusni insajder, progovorio o znanstvenim prijevarama kojima se štiti duhanska, farmaceutska, agrokemijska, prehrambena i naftna industrija.
