»Psihološko u medicini 21. stoljeća« bila je tema Hrvatskoga kongresa psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem i 6. internacionalnoga simpozija psihijatrije i kognitivne neuroznanosti koji je održan od 18. do 20. svibnja na Rabu u organizaciji Zagrebačkoga instituta za kulturu zdravlja i Psihijatrijske bolnice Rab u nazočnosti dvjestotinjak sudionika medicinskih, socijalnih i inih sveučilišnih profesora i stručnjaka iz više zemalja. Pozdravljajući nazočne, prof. dr. Veljko Đorđević istaknuo je da je svrha kongresa ujediniti i umrežiti znanje te usmjeriti ga na zaštitu zdravlja u cjelovitosti čovjeka, dakle promicati i voditi brigu o kulturi zdravlja svakoga pojedinca. Doc. dr. Marijana Braš u ime organizacijskoga odbora naglasila je da je nužno osobi pristupati sa svih grana medicine, od medicinske sestre, psihologa, socijalnih radnika, fizioterapeuta, duhovnika i nutricionista do predstavnika civilnoga društva, medija i vladinih institucija. Sve to potiče međudjelovanje tijela i duše. »Važno je da u središte zbivanja ne dođe dijagnoza, bolesni organ ili patofiziološki mehanizam, nego oboljela osoba sa svojom životnom pričom, pozitivnim aspektima zdravlja i svojom interpretacijom bolesti. Tako se danas više ne govori o pacijentu u središtu zbivanja, nego o osobi u središtu zbivanja, a u ovom konceptu medicine usmjerene prema osobi psihosomatska medicina ima izrazito važno mjesto«, kazala je dr. Braš.
Dio kongresa bio je posvećen pobolu i prevenciji zdravlja hrvatskih branitelja. U ime Ministarstva branitelja general dr. Kornelije Brkić rekao je da je na popisu bilo 524 000 branitelja, a po posljednjim ih je podatcima 442 710. Dakle, 81 290 hrvatskih branitelja je umrlo, a prosječna životna dob umrlih je 50 godina i osam mjeseci. Nadalje, 46 posto hrvatskih branitelja u radnom je odnosu, a samo ih je 11,83 posto u mirovini. Oko 80 000 hrvatskih branitelja nema nikakvih primanja. Tako će se i novi zakon o hrvatskim braniteljima posebno usredotočiti na oko 82 tisuće najranjivijih iz te skupine. Dakle, od više od 400 tisuća živih branitelja njih oko 202 tisuće u radnom je odnosu i pridonosi ovoj državi.
»Nažalost, Europa ne poznaje, zapravo ne shvaća što je stres koji proživljavaju hrvatski branitelji, a on se može aktivirati i desetke godina poslije ratnih zbivanja«, naveo je general Brkić. Budući da je populacija hrvatskih branitelja sve starija, treba računati na nove zdravstvene probleme, odnosno pogoršanje postojećih. Stoga je Ministarstvo hrvatskih branitelja u 2016. donijelo Nacionalnu strategiju za zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskoga rata za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Provedba preventivnih sistematskih pregleda započela je u listopadu 2016. na području Vukovarsko-srijemske županije, kada su pregledana 823 branitelja, te se tijekom 2017. i sljedećih godina nastavlja s preventivnim sistematskim pregledima u svim županijama. Svaka bolnica odnosno klinički bolnički centar odredili su koordinatora za prijem i naručivanje hrvatskih branitelja, a nakon potpisivanja sporazuma o suradnji Ministarstvo će preko područnih jedinica i županijskih centara za psihosocijalnu pomoć koordinatorima dostavljati popis hrvatskih branitelja. Koordinatori u bolnicama obavijestit će branitelje o točnom terminu dolaska na pregled. Kao ciljana skupina za 2017. određeni su hrvatski branitelji koji su u borbenom sektoru u obrani suvereniteta sudjelovali više od 1500 dana, zbog pretpostavke da je u osoba koje su duže sudjelovale u ratu i koje su duže bile izložene traumatskim događajima povećana vjerojatnost narušavanja zdravstvenoga stanja, a time i kvalitete života.
Dr. Brkić iz Ministarstva branitelja i Zdravka Lončar iz Sveučilišne bolnice iz Mostara predstavili su rezultate provedene ankete o temi »Medijska percepcija suicidalnosti braniteljske populacije«. »Svrha je istraživanja i anketiranja hrvatskih branitelja o određenim prilozima na temu suicidalnosti upozoriti na posljedice koje novinari neprofesionalnim i neetičnim prilozima mogu izazvati preko medija, a to je promišljanje o suicidalnosti, pa čak i poticanje na suicid«, naveo je dr. Brkić. Medije često društvo percipira kao nekoga ili nešto tko ima kontrolu nad vlašću jer iza njih bi po naravi stvari trebali stajati narod, pravda, etika i istina. Anketirana je skupina od 50 hrvatskih branitelja u dobi između 45 i 60 godina koja redovito prati medije, i to više od jednoga sata dnevno. Ispitanici su davali odgovore na izravna pitanja o pomišljanju na suicidalnost kada hrvatski mediji izvješćuju svakodnevno o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima. Na pitanje koje medije prate pedeset anketiranih branitelja navelo je televiziju, portale i dnevni tisak, svaki dan najmanje sat vremena, a osam ih je odgovorilo da medije prate više sati dnevno. Na pitanje što izazivaju mediji u njima kad se ne slažu s prilogom o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, od više ponuđenih odgovora bilo je da kod svih izazivaju depresiju, dio njih je naveo agresiju, a neznatan je broj naveo ignoriranje. Na pitanje o medijskom prikazivanju suicidalnosti hrvatskoga branitelja većina je odgovorila da je izvješće korektno, ali istodobno da promišlja o suicidalnosti. Ocjenjujući medijske priloge o hrvatskim braniteljima i utjecaju na njihovo raspoloženje, ispitanici su odgovorili da poslije praćenja priloga budu lošega raspoloženja, a ono se istodobno prenosi i na članove njihove obitelji i okolinu. Zabrinjavajuće je da su od 50 anketiranih 34 ispitanika navela da promišljaju o suicidu kad se prikazuje suicidalnost hrvatskih branitelja. »Zaključak je traženje zajedničkoga rješenja novinarskih društava, profesora novinarske etike, psihijatrijskih i psiholoških stručnjaka te braniteljske populacije u svrhu zaštite ljudskoga dostojanstva kroz medijska izvješća o braniteljskoj populaciji«, naglasio je dr. Brkić.
Zvonimir Kalčik predstavio je nedavno otvoreni Dom hrvatskih veterana u Lipiku. Namjera je pružiti skrb hrvatskim braniteljima, dodatno razraditi i ojačati sustav psihosocijalne i zdravstvene pomoći hrvatskim braniteljima ustrojavanjem ustanova u kojima bi branitelji na jednom mjestu mogli dobiti svu potrebnu zdravstvenu skrb i rehabilitaciju. Takva bi ustanova istodobno mogla pružiti i smještaj za dio onih koji ne mogu biti ni na koji drugi način stambeno i socijalno zbrinuti. Dom hrvatskih veterana zamišljen je kao smještajno-rehabilitacijska ustanova u kojoj će se pružati psihosocijalna i savjetodavna pomoć, provoditi preventivni i zdravstveno-rehabilitacijski programi, osnaživati potencijal korisnika za zapošljavanje i uključivati ih u razne kulturno-umjetničke te športsko-rekreativne aktivnosti. Priređuje se edukacija: radionice, treninzi, predavanja te radna terapija. Dom je započeo s radom te se sada u domu nalaze 23 osobe.
To je u prvom redu zajednička pozitivna prilika u ostvarivanju ljudskoga dostojanstva i težnji vraćanja »nasilno« mijenjanoga identiteta te u omogućavanju rehabilitacije i resocijalizacije programima koji se provode u Domu hrvatskih veterana u Lipiku. »Hrvatski branitelj kao pojedinac ne može se oduprijeti sustavu koji rastače njegove ideale, a time i zadire izravno u oskvrnjivanje njegova identiteta, što ga čini nemoćnim i depresivnim. Sve to utječe na njegovo zdravstveno i socijalno stanje koje rastače njegov psihosomatski identitet. K tomu, siromaštvo i obespravljenost većine hrvatskih branitelja doveli su do obolijevanja i morbiditeta, pa je tako, prema medijskim podatcima, više od 34 000 hrvatskih branitelja umrlo od 1998. Uz to je velika stopa suicidalnosti hrvatskih branitelja, tj. prema informacijama za trećinu viša od prosjeka populacije koja nije sudjelovala u Domovinskom ratu«, kazao je Kalčik. Dom omogućuje razmjenu životnih iskustava u svakidašnjem druženju, pozitivne primjere resocijalizacije i ponovno uključivanje u sredine iz kojih hrvatski branitelji dolaze. Tako u pojedinaca »razbija« depresivnu životnu sliku, osobito u onih koji su živjeli u samoći i beznađu, u onih koje prethodni sustav nije prepoznao te ih je bilo »politički« ili na drugi način isključivao iz realnoga života u skladu s njihovim zaslugama. »Istodobno Dom hrvatskih veterana u službi je razvijanja lokalne zajednice, počevši od prehrane, u što su uključene braniteljske zadruge i OPG-ovi, do okupljanja braniteljske populacije na lokalnoj razini, što je snažna poruka u osnaživanju identiteta hrvatskoga branitelja i vraćanju njegova dostojanstva«, istaknuo je Kalčik.
Tijekom trodnevnih izlaganja stotinjak predavača s različitih aspekata nastojalo je interdisciplinarno obuhvatiti sve faze ljudskoga života, od začeća do naravne smrti. Među predavačima iz Svjetske zdravstvene organizacije prof. dr. Michel Botbol govorio je o novim postignućima psihoterapije u dječjoj psihijatriji. Istaknuo je da važnu ulogu imaju roditelji, a posebno majka još za vrijeme trudnoće i nakon poroda jer često svoje raspoloženje prenosi na dijete. Prikazana je i palijativna skrb te njezina budućnost i smjernice po kojima bi trebala djelovati. Među više predavača iskustva s terena predstavila je Blaženka Horvat iz Zagreba. Istaknula je da se pozitivni pomaci uočavaju u formiranju palijativnih timova. Više od tisuću polaznika prošlo je specijalistička usavršavanja u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. »To implementiramo na terenu, stavljamo naglasak na osobu u potrebi, onu koja ima dušu i tijelo, te njezine bližnje, da im pomognemo, jer uz stručnu pomoć često je dovoljna i ljudska toplina i riječ utjehe«, naglasila je Blaženka Horvat.
U Psihijatrijskoj bolnici Rab na čelu s dr. Vesnom Šendula-Jengić predstavljene su kreativne tehnike u psihoterapiji, poput održavanja terapijskih vrtova, zatim različitih modeliranja i drugih vrsta izričaja unutarnjega kroz kreaciju. Interdisciplinarnost kongresa obuhvatila je i studente i umjetnike s njihovih akademija pa je tako priređena i izložba slika o temi boli koju su u različitim tehnikama oslikali mladi hrvatski umjetnici. Uz to prikazano je i 47 postera o psihosomatskoj tematici.
