Krajem lipnja politički zastupnici Djevičanskih otoka izglasali su zakon kojim se zabranjuje uporaba kozmetike za sunčanje koja sadrži takozvane UV blokatore oksibenzon, oktokrilen i oktinoksat. Drugim riječima, s početkom sljedeće turističke sezone na svjetski popularnim plažama bit će zabranjena komercijalna sredstva za zaštitu od sunčevih zraka! Svi razvikani brendovi, poput Nivee, Garniera, Johnson&Johnsona, Estee Laudera, Shiseida ili Neutrogene, nisu više dobrodošli na poznatoj skupini otoka u Malim Antilima.
Janelle Sarauw, jedna od senatorica Djevičanskih otoka, tumači zabranu potrebom da se zaštite koralji toga područja: »Želimo potaknuti ljude na izbor prirodnije, zdravije i sigurnije kozmetike za sunčanje, ali želimo biti i agresivni u zaštiti naših koraljnih grebena od djelovanja štetnih tvari iz industrijskih preparata.« Poznato je da se fotokemijski aktivne tvari u kozmetičkim preparatima, nakon uporabe na ljudskoj koži, otpuštaju u more i talože na koraljnim grebenima, gdje uzrokuju izbjeljivanje i smrt morskih prašuma. Svake godine posjetitelji plaža istovare više od deset tisuća tona mlijeka i krema za sunčanje u mora i oceane.
Tom su se zakonskom odlukom Djevičanski otoci pridružili skupini poznatih turističkih odredišta na kojima je također zabranjena industrijska kozmetika za sunčanje: cijelo otočje Havaji, otok Key West na Floridi, karipski otoci Aruba i Bonaire, dijelovi meksičke rivijere Xcaret i Xel-Ha, a slična se zabrana predlaže i u američkoj saveznoj državi Kaliforniji. Zanimljivo je da su gradski otci Miami Beacha odbili prijedlog takve zabrane jer su procijenili da bi time naštetili turističkim i financijskim interesima grada. No zabrana štetne kozmetike i zaštita koraljnoga bogatstva, osim što su opravdane, prava su marketinška poruka, koja može privući nove posjetitelje.
Kako raste broj znanstvenih studija o štetnosti industrijske kozmetike za sunčanje, tako raste i broj svjetski poznatih plaža i turističkih mjesta u kojima se uvode zabrane oksibenzona, oktokrilena, oktinoksata i sličnih kemijskih dodataka. Vrijeme je da se i u Hrvatskoj razmisli o postupnom uvođenju zabrane sintetske kozmetike za sunčanje. To je najlakše provesti na otocima, koji bi se tom novom ekološkom turističkom porukom pozicionirali među vodeće svjetske destinacije. Otoci Lastovo, Mljet i Zlarin, među ostalima, poznati su otoci koralja te bi njihovi politički predstavnici mogli predvoditi ekološki odgovorne turističke projekte, odnosno postati prvi turistički prijatelji koralja na Mediteranu.
Tali Vardi, poznati stručnjak za biologiju koralja, podsjeća: »Zabrana kozmetike, naravno, ne će spasiti ili nanovo obojiti koralje. No to je nužna mjera koja pretpostavlja i omogućuje širu, globalnu akciju zaštite koraljnih grebena.« Takve bezbolne zabrane uobičajenih, a zapravo nepotrebnih industrijskih proizvoda podižu svijest među ljudima o vrijednosti i ugroženosti koraljne bioraznolikosti. U kombinaciji s klimatskim poremećajima i zakiseljavanjem mora i oceana, kemijski blokatori sunčevih zraka pojačavaju negativne učinke na zdravlje koralja.
Efikasnost industrijske kozmetike i zaštita zdravlja kože vrlo su upitne, a okolišni su rizici takvih proizvoda sasvim izvjesni. Blokatori sunčevih zraka djeluju u laboratorijskim uvjetima, no stvarni se eksperimenti provode na plažama. Tamo ljudi u potrazi za fotokemijskim reakcijama na koži osvajaju brončani ten. Nažalost, sve je veći udio onih koji, uvjereni u djelotvoran učinak kozmetike s reklama, završavaju kod dermatologa s – melanomom.
Osim što su proizvodi industrije straha, kozmetički proizvodi za sunčanje omogućuju odvijanje patološkoga mimetičkoga procesa, kako ga definira francuski povjesničar i antropolog René Girard. Brončana put kože postala je mimetička želja, opsesivni predmet oponašanja, a rak kože bi, prema Girardu, bio rezultat metastaze mimetičkih ciklusa. »Želji je svojstveno da traži uzor«, pa tako onaj drugi (korisnik plaže) hrani želju ljudi za što tamnijom bojom kože. To je poslijeratna moda koja se sve do danas nameće kao standard ljepote i kao vrsta pokaznice da je vlasnik brončanoga tena bio – negdje na moru.
