Korizma je vrijeme pokore i obraćenja u kojem su, među ostalim, svi pozvani nešto posebno učiniti za ljude oko sebe i one kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. U tom liturgijskom vremenu Crkva poziva da se čovjek očisti od grijeha, skine masku, suoči se sam sa sobom. Simbolično »skidanje maske« upućuje i na odbacivanje loših navika prema drugima i sebi te težnju da čovjek bude bolji. Korizmeno je vrijeme i vrijeme dolaska proljeća i buđenja prirode. Događaji u prirodi vezani su uz određene ritmove i cikluse koji su pod utjecajima planeta, smjene dana i noći, vremenskih uvjeta, godišnjih doba, promjena elektromagnetskoga polja… Stoga se proljeće doživljava kao razdoblje novih početaka, vrijeme buđenja života u prirodi i ljudima te jačanja životne energije.
Obnavljanje mentalne i fizičke snage važna je misija u zaštiti vlastitoga zdravlja. Kršćanska je tradicija korizmeno vrijeme pratila pokorom, prije svega osobnom, a ona je prilika i za osnaživanje mentalne snage. Mentalna snaga ili mentalna čvrstoća vještina je koja pomaže u nadvladavanju stresnih i zahtjevnih situacija i teškoća s kojima se osoba susreće. To je osobina koja pojedincu omogućuje dosljednost, samopouzdanje i kontrolu situacije unatoč pritisku. Mentalna snaga stječe se stalnim učenjem i radom na sebi poput rada na fizičkoj izdržljivosti raznim treninzima. Ona zahtijeva upornost i odbacivanje loših navika poput odustajanja kod prvoga neuspjeha, nesklonosti odricanju u svrhu potrebnoga, plemenitoga i korisnoga cilja, težnje k stalnoj lagodnosti umjesto rada na sebi i učenju novih vještina.
Mentalna snaga potrebna je za racionalniji pristup nepovoljnim životnim situacijama u kojima se kao posljedica javlja stres koji je jedan od vodećih činitelja rizika za oštećenje mentalnoga i fizičkoga zdravlja. Zbog velike zastupljenosti stresa u populaciji Svjetska je zdravstvena organizacija još 1990. godine stres proglasila globalnom epidemijom. Izloženost dugotrajnim, kroničnim stresorima i neadekvatna reakcija na njih smanjuje mogućnost prilagodbe organizma, što dovodi do promjene u normalnim funkcijama organa i organskih sustava. Često borba pojedinca s nepovoljnim životnim situacijama djeluje poput borbe Davida i Golijata. No i ta priča potvrđuje da je pobjeda konačni ishod ne fizičke, nego mentalne snage.
Socijalna dimenzija korizme poticaj je na pomoć i potporu potrebitima, a ne samo na milostinju od svojega suviška. Potrebno je nesebično dijeljenje sebe kroz pomoć drugima i u materijalnom, psihološkom i u fizičkom smislu. To dijeljenje ljudskosti obostrana je dobrobit. U istraživanju koje su u znanstvenom časopisu »Psychoneuroendocrinology« objavili 2017. Nelson i suradnici otkriveno je da ljudi koji su činili dobro drugima osim osjećaja zadovoljstva doživjeli su i promjene u imunosnom sustavu povezane s otpornošću na bolesti. Slične rezultate pokazala su i brojna druga istraživanja o volontiranju i sličnim oblicima pomoći drugim ljudima. Stoga altruizam, radišnost i slične osobine dijeljenja s drugima nisu samo osobine koje čine zadovoljstvo drugim ljudima. One čine temelj u stvaranju pozitivnih emocija, što se odražava na zdravlje, ali i na sretnije i perspektivnije društvo.
Korizma je vrijeme za čišćenje duše i tijela te poziv ljudima na odluke koje će donijeti nove, zdrave plodove u danima, mjesecima i godinama koje dolaze. Tako je i odbacivanje loših životnih navika važna obveza u brizi za vlastito tijelo, ali i za dobrobit svoje obitelji. »Skidanje maske« naoko potrebnih svakodnevnih rituala poput štetnih životnih navika uvelike će pridonijeti osnaživanju tijela. Ljudi često donose odluke povezane sa stilom života, poput poboljšanja prehrane, više kretanja, prestanka pušenja, manje upotrebe mobilnih telefona i slično. Velik dio takvih odluka donosi se upravo za vrijeme korizme, što je pohvalno unatoč nekim kritikama da je cilj takvih odricanja isključivo za osobnu dobrobit, a da treba promišljati na koji način uskraćivanje nekih navika može biti korisno drugima. Ipak, svaka odluka koja je korisna za zdravlje ispravna je odluka jer ona ima slojevitu dobrobit na različitim razinama. No vijek odluka vrlo je kratak i istraživanja pokazuju da oko 10 posto osoba realizira odluke u prvih mjesec dana, no već nakon 6 mjeseci taj postotak se uvelike smanjuje. Kad je riječ o odlukama za vrijeme korizme, one prestaju završetkom korizme i osobe se vraćaju na svoj nezdravi stil života. Nastavak provođenja tih odluka i nakon korizme imao bi puno dublje značenje vezano uz pokoru, ali i zdravlje.
PRVA POMOĆ U PROVOĐENJU ODLUKA
1. Dobro je da prve aktivnosti budu u kratkom roku nakon donesene odluke kako bi se iskoristila motivacija koja je najsnažnija tijekom donošenja odluke.
2. Važno je imati informacije i usvojiti znanja o određenim promjenama kako bi se mogle provesti ispravno i sa što manje teškoća.
3. Nije uvijek jednostavno biti dosljedan u realizaciji donesenih odluka. Stoga je dobro potražiti potporu bliskih osoba koje će biti spremne otvoreno razgovarati o krizi. Uvijek je važno analizirati izgovore: »Da imam novca bilo bi drugačije… Da imam vremena… Da imam bolji posao…« i slično jer oni nisu razlog za nedjelovanje.
4. U rješavanju kriza koje su posljedica odvikavanja od cigareta, alkohola, slatkiša, hrane i slično korisno je potražiti savjet stručnjaka, kao i grupe ljudi koji imaju iskustvo rješavanja problema.
5. Nitko nije savršen pa ako dođe do kršenja odluke, ne treba odustati, nego treba krenuti ispočetka bez predbacivanja i krivnje. Važno je ići naprijed pa makar malim koracima.
