Ulazak u korizmu redovito prate teme odricanja, što je pogotovo aktualno u kontekstu sprječavanja ovisnosti. Sudeći prema novom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ima razloga da se korizma uzme vrlo ozbiljno. Iz te su organizacije istraživanjem dokazali da su mladi Hrvati u dobi od 15 – 16 godina u europskom vrhu po konzumaciji alkohola. Gotovo polovica njih (45 %) u posljednjih je mjesec dana barem jednom konzumirala veću količinu alkohola. Taj alarmantan postotak, kako prenosi Vedran Balen u Večernjem listu, stavlja Hrvatsku među vodeće europske nacije po konzumaciji alkohola među mladima.
Na prvom je mjestu Danska sa 51 posto mladih koji konzumiraju veće količine alkohola, a Hrvatska je na petom mjestu – ispred su još samo Nijemci, Austrijanci i Slovaci. Iznenađujuće je, navodi se u istraživanju, da su zemlje poput Norveške i Islanda koje su poznate po strožim mjerama kontrole alkohola zabilježile znatno manje postotke konzumacije među mladima. Samo 16 posto mladih Norvežana i 8 posto mladih Islanđana prijavilo je konzumaciju većih količina alkohola u istom razdoblju. Evo još nekih podataka o postotku mladih koji su se napili u posljednjih mjesec dana: Mađari sa 42 %, Slovenci sa 41 %, Srbi sa 36 %, Talijani sa 35 % i Crnogorci sa 28 %.
OECD je nedavno proveo još jedno istraživanje prema kojem su se na svjetskom popisu najvećih alkoholičara našle i Hrvatice, od kojih u regiji više piju jedino Slovenke. Prema riječima magistrice sestrinstva i dopredsjednice Zajednice klubova liječenih alkoholičara Brodsko-posavske županije Katarine Marić Beraković, alkoholizam u mladih lako prelazi u ovisnost. Kada osoba jednom počne piti, nikada se ne zna hoće li stati na tome ili će prijeći začarani prag i zakoračiti u svijet ovisnosti. A kada jednom prijeđe u svijet ovisnosti, dok dođe u bolnicu ili klub na liječenje, već je duboko u problemu jer nije ovisnik onaj tko se samo jednom napije. Ovisnost se razvija godinama.
O postotku izlječenja teško je govoriti s obzirom na to da alkoholizam nije izlječiva bolest. Umjesto toga stručnjaci govore da je to bolest koja je zalječiva. Stoga se za alkoholičara nikad ne može reći da je do kraja izliječen, ta definicija za bolesti ovisnosti ne vrijedi. Recidiv je sastavni dio njihove bolesti. Netko možda doista više nikad ne će popiti ni jednu čašicu, a netko će imati pet-šest recidiva. Sve je individualno.
Mladima je posebno teško objasniti da od konzumiranja piva mogu postati ovisni s obzirom na to da je pivo zaštitni znak svih nogometnih utakmica, raznoraznih športskih natjecanja i u raznim je reklamama. Kako onda nekomu mladiću ili djevojci reći da ne pije?
Mladi ljudi sve ranije počinju pušiti i primijećen je porast u odnosu na druge europske zemlje. Hrvatska je i dalje među prve tri zemlje u EU-u što se tiče pušenja mladih do 18 godina. Osim cigareta i alkohola među porocima se navodi i kockanje, igre na sreću te moderne ovisnosti o internetu, mobitelu, videoigrama, hrani, pretjeranom vježbanju, pojašnjava u svom tekstu za Večernji list Vedran Balen.
No postoje i istraživanja koja pokazuju da se trendovi među mladima ipak mijenjaju. Generaciju Z alkohol sve manje zanima, piše Jolanda Rak Šajn u Večernjem listu. U svjetlu nedavno završenoga tzv. suhoga siječnja (dry January), trenda koji je proteklih godina stekao globalnu popularnost, pa tako i u Hrvatskoj, moglo bi doći do zaokreta u načinu na koji se razmišlja o alkoholu i njegovoj konzumaciji, tvrde iz konzultantske kuće Boston Consulting Group. Kako prenosi Večernjak, tvrtka u svojem novom izvješću ističe promjenu u potrošačkim navikama prema alkoholu, usmjeravajući pozornost na rastuću popularnost bezalkoholnih i niskoalkoholnih alternativa. Ta tržišna niša, koja trenutačno vrijedi više od 13 milijardi američkih dolara, jedna je od najbrže rastućih u industriji pića, tvrde iz BCG-a.
»Odluka o odustajanju od alkohola više nije samo siječanjski trend u oporavku od neobuzdanoga prosinca, nego potrošači tijekom cijele godine na tražilicama istražuju načine da budu trijezni, odnosno ‘sober curious’«, citira članak Luciju Vidiš Roić iz BCG-a. Osobito se to, tvrdi se, odnosi na generaciju Z (rođeni između 1995. i 2012.) koja naviješta potencijalnu dugoročnu promjenu na tržištu pića. Ta generacija navodno pokazuje smanjen interes za alkohol u usporedbi s prethodnim generacijama, favorizirajući bezalkoholne alternative, a taj trend ne samo da odražava promjenu u konzumacijskim navikama, nego i upućuje na širu društvenu promjenu prema odgovornijemu i zdravijemu načinu života, stoji u tekstu.
