Sve je više mojih prijatelja vjernika koji se uključuju i počinju moliti Časoslov. I u našoj župi povremeno »ulovim« molitvu Časoslova prije mise ili u neka druga vremena, a posebno mi se sviđa kada se Časoslov moli na zornicama. Tada svi zajedno molimo jutarnju molitvu i otpjevamo pokoji psalam. No zanima me jesu li vjernici dužni moliti Časoslov i koje su to skupine vjernika koje ga mole? Ne pripadam ni jednoj grupi u župi – ni biblijskoj, ni zboru, ni čitačima – premda razmišljam da se nekomu priključim. No posao i obitelj za sada mi to ne dopuštaju. Ili se barem tako tješim.
Čitatelj, Zagreb
Već nam se čini pozitivnim to što razmišljate o aktivnijem uključivanju u župni život, što je tek korak do samoga uključivanja, jer ćete sigurno ubrzo uvidjeti da se za aktivnosti u župi ne mora izdvojiti previše vremena, samo ako dobro rasporedite vrijeme koje Vam je na raspolaganju. Boljim rasporedom vremena, uvjereni smo, zbog Vašega angažmana u župi ne će trpjeti ni Vaš posao ni Vaša obitelj, a mi bismo predložili – možda čak i previše smiono u ovom trenutku – da razmislite da se uključite svi zajedno. Dakako, u dogovoru i prema mogućnostima, ali i hrabro i odvažno – jer je to potrebno, kako ne bismo ostali samo na isprici da nemamo vremena i da je to za nekoga drugoga, o čemu ćemo još nešto reći na kraju našega odgovora.
Isto bismo mogli reći i za molitvu Časoslova: to je molitva koju može moliti svatko i svatko ju je pozvan moliti svakoga dana jer je to zapravo – molitva Crkve, to jest cijele Crkve. A neki su ju – poput svećenika, redovnika i redovnica, ali i vjernika laika koji pripadaju crkvenim udruženjima i pokretima s takvim propisom – dužni svakodnevno moliti. U »Malom liturgijskom leksikonu« Rupert Berger pojašnjava: »Primjereno Gospodinovoj zapovijedi o trajnoj budnosti, molitvi i pripravnosti na njegov dolazak (Lk 21, 36), zajednica se od najranijih vremena redovito okupljala svakog jutra i večeri na čitanje Pisma, pjevanje psalama i molitvu. Otuda su nastale Jutarnja i Večernja molitva, stožerne točke časoslova koje se još i danas redovito mole. K tome je pridošlo večernje okupljanje na molitvu uoči velikih blagdana, a slično i u vazmenom bdijenju. U samostanskim zajednicama razvile su se iz toga redovite noćne molitve.« Berger objašnjava da je na prvom mjestu bio »Matutin« koji je danas »preuređen u Službu čitanja« te zajedničko moljenje u tri službena dnevna vremena trećega, šestoga i devetoga časa. S vremenom je pridošlo zajedničko moljenje povečerja. U srednjem vijeku moljenje časoslova vjerničkim je zajednicama postalo sve nepoznatije, a jedino je ostalo uobičajeno kod svećenstva. »Danas se u mnogim zajednicama opet budi spremnost za svakodnevnu jutarnju i večernju službu. Moljenje časoslova na duhovnim skupovima sve je uobičajenije. Dušobrižnici nastoje organizirati prije svega Jutarnju i Večernju, a sami dnevno mole još i Službu riječi, jedan od dnevnih časova te Povečerje«, tumači Berger.
Mi bismo tomu na Vaše pitanje još dodali da i Vi možete početi s tom praksom, čak i ako nemate knjigu »Časoslova« za sva vremena kroz godinu, jer Vam je časoslov dostupan i preko aplikacije »Nova Eva« koju možete preuzeti besplatno. Na njoj možete uživo pratiti misu svakoga dana, ali ćete pronaći i Molitvenik i Brevijar / Časoslov s jutarnjom, večernjom i povečerjem, pa možete moliti sami ili u obitelji. Na »Novoj Evi« pronaći ćete i razne druge, nama vjernicima dragocjene, rubrike kao što su Duhovnost, Poziv, Odgovori, Multimedija, Propovijedi, Izreke i Aktualno te Pjesmaricu. U doba digitalnih medija takve su aplikacije doista pravi Božji blagoslov, preko kojih nam nisu dostupni samo drugi informativni, nego i vjerski formativni sadržaji te nam je olakšan pristup duhovnim sadržajima za kojima mi vjernici težimo. Zahvaljujući novim medijima, te sadržaje možemo lakše približiti i članovima svojih obitelji, pa i djeci, pa Časoslov – ili bilo koja druga molitva, recimo iz Molitvenika na »Novoj Evi« – može pomoći i u zajedničkoj obiteljskoj molitvi, koja je uz sudjelovanje na euharistiji jedan od temelja i nove evangelizacije.
Zato Vaše pismo može poslužiti i kao poziv i poticaj – sebi ste ga samomu na neki način dali – da i vjernici laici ne samo češće mole Časoslov, nego da i sami uvide svu važnost njihovoga doprinosa u svojim zajednicama. Na to je u svom apostolskom pismu »Vjernici laici« (Christifideles laici) potaknuo i sveti papa Ivan Pavao II. govoreći da je potrebno »prepravljanje kršćanskoga tkiva samih kršćanskih zajednica« (CL, 34) jer je to uvjet da bi se prepravilo tkivo samoga društva, što citiraju i naši biskupi u pastoralnim smjernicama na početku trećega tisućljeća »Na svetost pozvani«. Naši nam biskupi tako u br. 96 pišu: »Prepravljanje tkiva društva u kršćanskom smislu nije, naime, moguće bez nove evangelizacije, a nje nema bez prepravljanja kršćanskoga tkiva samih kršćanskih zajednica koje trebaju zaživjeti novim evangelizacijskim i misionarskim žarom i poletom. O ulozi vjernika laika u stvaranju i životu takvih zajednica Sveti Otac kaže: ‘Vjernici laici u stvaranju takvih zajednica imaju svoju ulogu koja se ne svodi jedino na aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu zajednice, nego je također u njezinu nezamjenjivu svjedočenju, kao i u zanosu i misionarskom djelovanju prema onima koji još ne vjeruju ili više ne žive vjeru primljenu krštenjem’ (CL, 34). To znači da vjernici laici moraju biti svjesni važnosti apostolskog zalaganja u svojoj župnoj zajednici«, a za njihovo je djelovanje potrebna i njihova je duhovna hrana molitva, pa i molitva Časoslova.
