U Sesvetama ispred crkve Dobroga Pastira pronađena je djevojčica od šest mjeseci. Zanimljivo je da nije nađena ni pred zlatarnicom ni pred nekom državnom ustanovom, što pokazuje da i ljudi u nevolji, kao što je ta mlada majka bila, ipak vjeruju da će djetetu pomoći svećenik ili netko iz Crkve. Tako je i bilo, Crkva je reagirala odmah, dijete je identificirano i smješteno zajedno s bratom u dom u Nazorovoj u Zagrebu.
Iako je cijela istočna Europa područje iseljavanja, ako je suditi po podatcima Eurostata, nisu sve zemlje u istoj poziciji. Neke su doista opustošene poput baltičkih zemalja, a istodobno se Češka i Slovenija nisu nikad suočile s problemom emigracije. Od 2003. godine uoči ulaska u EU do 2016. godine Češka nije ni jednom zabilježila negativnu stopu migracija. U Poljskoj je trend većega odlaska nego dolaska ljudi trajao gotovo cijelo desetljeće, ali se kretao od 0,1 do najviše 0,9 %, a prošle je godine zemlja zabilježila veći priljev stanovnika. U grupu zemalja koje su suočene s problemom odumiranja i odljeva mozgova još se ubrajaju Bugarska i Rumunjska, ali podatci za prošlu godinu pokazuju da najveći razlog zabrinutosti trenutačno imaju tri zemlje: Latvija, Litva i Hrvatska. Negativni migracijski trend kod nas traje već sedam godina, od 2010., s time da je u prve četiri godine minus iznosio oko 1 %. Ulaskom u EU najprije je porastao na 2,4 %, potom na 4,3 %, a lani je skočio na 5,4 %. Što su vlasti manje učinkovite, a institucije slabije u smislu zaštite vladavine prava, odgovornosti i borbe protiv korupcije, veća je vjerojatnost da će mladi i obrazovani tražiti bolje mogućnosti u inozemstvu – objašnjavaju analitičari MMF-a. S time se slaže i jedna poljska poduzetnica koja je nedavno sudjelovala na ekonomskoj konferenciji u Bruxellesu. Zemlje srednje Europe nisu propustile samo ponuditi veće plaće, zdravstvenu i socijalnu sigurnost, nego i ekonomsku slobodu onima koji žele ostvarivati biznis i postati poduzetnici. Osim toga, dodaje, mnogima sve više smeta rigidna atmosfera koja se stvara u društvu, posebno na političkoj sceni. Ozračje nije atraktivno visokoobrazovanim radnicima, a sve manje i stranim ulagačima.
Kako piše Dražen Gudić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Jasenka Vukšić kaže da i sindikat načelno podržava dodatni uvoz radne snage, ali pod uvjetom da se uvedu kriteriji za poslodavce koji bi dobivali radnike i poštivali kolektivni ugovor. Povećanje kvote, iako će i to biti premalo prema iskazanim potrebama, nužno je da bi građevinski sektor mogao realizirati preuzete obveze, odnosno investicije koje počinju najesen. Takav zaključak prati diskretna odluka Ministarstva unutarnjih poslova prema kojoj će se dozvola za vozače autobusa preraspodijeliti u kvotu za vozače teretnih vozila u međunarodnom prijevozu, čime će se omogućiti veći uvoz strane radne snage za to također deficitarno zanimanje. Drugi sektori, poput turizma i brodogradnje, i dalje će se zasebno analizirati, a ponajprije će se gledati na to da se aktiviraju domaći radnici, i to programima prekvalifikacije. No poslodavci upozoravaju da to ne će riješiti problem. Uz te mjere bit će nažalost potrebno i dalje sustavno raditi na dodatnoj fleksibilizaciji uvoza radnika.
Žalosno je, kako javljaju dubrovački ugostitelji, da treba povećati kvotu za uvoz radne snage iz inozemstva bili to Filipinci, Bosanci, Makedonci, bilo koja nacija, nije važno. »Bitno je jedino da su spremni raditi i da žele graditi budućnost u Hrvatskoj. Svi su dobro došli«, kaže predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić o temi kroničnoga nedostatka radne snage u turizmu. Više puta obratio se Vlašić Zavodu za zapošljavanje, no tamo mu je rečeno da nema dovoljno ljudi koji su kvalificirani ili uopće imaju želju raditi u ugostiteljstvu. »Ne može se nekoga natjerati da bude konobar. Važna je volja, a dodatna edukacija pomaže tek u određenim granicama. U prekvalifikacijama vrijeme prolazi. Godinama se vrtimo u prazno«, kaže Vlašić. Najbrže rješenje vidi u ljudima koji su otišli u prijevremenu mirovinu iz sektora ugostiteljstva. »Takvima bi trebalo dopustiti rad bar četiri sata dnevno. Također zakonski bi trebalo odlučiti da zaposleni mogu raditi više poslova«, mišljenja je Vlašić. »Mogući ‘uvoz’ Filipinaca i druge multinacionalne radne snage samo je jedno od rješenja«, smatra predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih radnika dubrovačke ispostave Obrtničke komore Nikolina Farčić. »Zavod za zapošljavanje trebao bi biti agresivniji, a obrazovni sustav treba više insistirati na praktičnoj nastavi«, kaže Farčić i negoduje što se iz strukovnih škola na tržište rada šalju neosposobljeni ljudi, a trebali bi biti »gotovi radnici«.
Za vrijeme požara u Splitu odlagalište otpada Karepovac, jedno od najvećih odlagališta u Hrvatskoj, također se zapalilo. Da opasnost nije više dana prošla pokazuje i to što Karepovac i dalje polijevaju i posipaju. Zbog Karepovca održan je performans pod naslovom »Split gori«, na što se oglasio Petar Škorić, predsjednik splitskoga HDZ-a, koji je pozvao sve političke aktere, posebno vijećnike, da daju svoj doprinos. Posebno je aludirao na stranku »Pametno«. Naglasio je da treba posebno istaknuti da je oporbena politička grupacija, koja je najglasnija u kritici, upravo ona koja je izričito odbila poziv gradonačelnika na sudjelovanje u razgovorima u resornom ministarstvu o sanaciji odlagališta na Karepovcu i odbacila najbolju priliku da svoje ideje i prijedloge formalno iznese. »Zato pružite potporu gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari koji je pokazao želju za promjenom te se nalazi među građanima i traži od komunalnih tvrtki i nadležnih službi rješavanje uočenih problema. Upravo zbog toga prozivanje gradonačelnika zbog požara koji je zahvatio naš grad potpuno je deplasirano i promašeno«, rekao je Škorić. Međutim za Karepovac bit će potrebna pomoć cijele države jer je dosta vremena prošlo od požara, a još uvijek se dimi i zagađuje okoliš.
