Onoga tko se početkom lipnja uputio na zapadnu obalu Istre dočekao je neugodan fenomen – cvjetanje mora. S obzirom na to koliko je čisto more važan resurs na kojem (uglavnom) Hrvatska temelji turističku ponudu, uz njezine prirodne ljepote, jasno je da se takvoj pojavi, sadržavala ona i cvijet u imenu, nitko ne veseli. Jer gost koji (pre)skupo plati smještaj i hranu u moru ne želi »wellness« tretman u obliku sluzavih smeđih nakupina alga. Kako stvari stoje, s povećanjem globalne temperature, jer treba reći da je ovaj lipanj bio 12. uzastopni najtopliji mjesec otkad se vrše mjerenja Zemljine temperature, kao i porasta temperature mora, i takvih pojava moglo bi biti sve više.
Venecijansko pamćenje
Što je pak točno cvjetanje mora s pojavom mukoznih agregata te kada se ono događa objasnila je dr. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta »Ruđer Bošković«: »To je prirodni fenomen koji se javlja sporadično u Jadranskom moru. O pojavi sluzi prvi je put izviješteno u Veneciji u ljeto 1729. godine. Kasnije su autori Vollenweider i sur. 1995. izračunali prosječni ciklus od 5,7 godina pojavnosti takvih nakupina tijekom 120 godina sluznih događaja. Mukozni agregati, tj. mucilagini definiraju se kao anomalno nakupljanje organske tvari, nastale aktivnostima raznih morskih organizama pod specifičnim klimatskim i trofičkim uvjetima.«
Mala povijest sluzavoga Jadrana
Tako su početkom lipnja mucilagini preplavili područje sjevernoga Jadrana oko zapadne obale Istre, slično kao devedesetih godina prošloga stoljeća, kada su i dokumentirani najintenzivniji događaji na sjevernom Jadranu, kao i početkom ovoga stoljeća, kada su se pojavili i u ostalom dijelu Mediterana – u Tirenskom moru, zatim istočnom Mediteranu, Mramornom moru.
»U Mramornom moru najintenzivniji događaj bio je 2021. godine, i to najduži po trajanju i rasprostranjenosti (gledajući površinu) zabilježen do danas. Te godine pojavile su se mukozne nakupine prvi put i u srednjem Jadranu, u Kaštelanskom zaljevu i oko otoka Šolte. Bile su slična sastava i konzistencije kao i one ranije uočene na području sjevernoga Jadrana«, rekla je dr. Ciglenečkii-Jušić.
Zanimanje za taj fenomen uglavnom je vezan za mogući utjecaj na gospodarske djelatnosti poput ribolova i turizma pa je devedesetih godina prošloga stoljeća s masovnom pojavom mukoznih nakupina oko Brijuna iniciran nacionalni istraživački projekt u koji su bili uključeni znanstvenici iz raznih hrvatskih ustanova, većinom s Instituta »Ruđer Bošković« – iz Centra za istraživanje mora Rovinj i Zavoda za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu. Sada se ne provodi neki sličan projekt koji bi se, ističe dr. Ciglenečki-Jušić, interdisciplinarnim i multidisciplinarnim pristupom bavio istraživanjem Jadrana, a da okuplja sve znanstvene ustanove koje se u Hrvatskoj bave istraživanjem mora, te se stoga nada da bi ovaj, kao i neki budući događaji koje možemo očekivati u nepovoljnim okolišnim uvjetima, možda mogao na nacionalnoj razini potaknuti novo istraživanje s novim tehnikama i mogućnostima.
Teorije postanka morske sluzi
O podrijetlu sluzi još se diskutira te je predloženo nekoliko hipoteza. Prva je da mikroalge izlučuju veliku količinu organskih tvari zbog stresa uzrokovanoga promjenama okoliša kao što su nagle promjene temperature, hranjivih tvari, zagađivala. Druga je da se prekomjerno cvjetanje fitoplanktona dogodilo zbog nagloga povećanja nutrijenata, uz smanjenu ispašu zooplanktona i mikrobiološku aktivnost.
Kod cvjetanja mora početkom lipnja nutrijenti su najvećim dijelom došli izlijevanjem rijeke Po, ali ne može se isključiti ni potencijalni donos nutrijenata iz atmosfere poput peludi ili saharske prašine koja je tada prolazila našim područjem.
»Svi navedeni činitelji imaju sinergijski utjecaj na prekomjerno ‘cvjetanje mora’ i ako se dogode u isto vrijeme kao što je bilo početkom lipnja, dolazi do prekomjernoga ‘cvjetanja’ i hiperprodukcije organskoga materijala s koncentracijama do 500 mg/L organskoga ugljika. Takve koncentracije vrlo su visoke (hipereutrofne) za inače oligotrofni Jadran, gdje većina ispitanih uzoraka (90 posto) ima koncentraciju do 1,44 mg/L otopljenoga organskoga ugljika«, pojašnjava dr. Ciglenečki-Jušić te upozorava da nije neuobičajeno da tonjenjem toga sluzavoga organskoga materijala dolazi do prekrivanja morskoga dna, što dovodi do pojave hipoksičnih i anoksičnih uvjeta (nestanka kisika) te potpunoga uništavanja bentosa.«
Lipanjski ekstrem
Bentos je životna zajednica biljnih i životinjskih organizama koji stalno žive na dnu ili u dnu ili na njega dolaze zbog hranjenja, zaštite itd. Od biljnih organizama tu se nalaze alge, a od životinja npr. spužve, koralji, školjke, ribe itd. »Za ovakvo ekstremno cvjetanje mora kao glavni mogu se navesti četiri okidača: topla zima i proljeće, što dovodi do izraženoga raslojavanja mora, zbog čega dolazi do snažnoga razlijevanja rijeke Po prema obalama Istre – što je drugi razlog – te izražen donos nutrijenata, što ima za posljedicu, kao treći razlog, akumulaciju topline te nagli porast temperature površinskoga sloja do čak 24 Celzijeva stupnja koji se dogodio u gotovo 24 sata u vodenom stupcu na pojedinim lokacijama i do 4 metra dubine (nagli se skok prema našoj analizi dostupnih podataka dogodio 6. lipnja u isto vrijeme kada se zamijetila i masovna pojava makroagregata), što potiče intenzivnu fitoplanktonsku i mikrobiološku aktivnost – kao četvrti razlog. Dodatni donos nutrijenata iz atmosfere preko peludi i saharske prašine može samo pridonijeti pojačanomu cvjetanju mora. Također unos nutrijenata preko oborinskih voda zbog ekstremnih količina padalina, kao i preko otpadnih voda, može biti jedan od važnih pokretača događaja«, smatra dr. Ciglenečki-Jušić.
Uzorci na analizi
Ističe i da su za potpuno razumijevanje takvih neuobičajenih pojava koje se sporadično i s ekstremnim vremenskim prilikama sve češće pojavljuju i na lokacijama gdje ih dosad nikad nije bilo (kao srednji Jadran 2021.) potrebna dodatna multidisciplinarna i interdisciplinarna istraživanja. Stoga su uzeli uzorke za analizu stabilnih izotopa (13C, 15N, 34S) koju će provesti na novoj instrumentaciji koja je jedinstvena u Hrvatskoj te bi ta analiza trebala odgonetnuti izotopni i koncentracijski omjer unutar mukoznih agregata i tako pomoći u boljem definiranju podrijetla i izvora organske tvari. Time će dobiti tzv. izotopni otisak mukusa te će ga, smatra, biti interesantno usporediti sa sličnim analizama uzoraka koji su prikupljeni devedesetih.
I dok su sluzave nakupine pogubne za bentos pa tako negativno utječu na biološku raznolikost, za ljudsko zdravlje ne treba strahovati jer bi kupači mogli čak dobiti i neku vrstu blagoga pilinga, no nekima bi to moglo izazvati iritaciju kože zbog prisutnosti kostura – ljušturica organizama, čestica sedimenata i ostaloga materijala koji se u njima nakuplja.
Pametno zaštititi more
Iako se ne mogu spriječiti nepovoljne i ekstremne vremenske prilike, možda bi se mogle visokim stupnjem pročišćavanja kontrolirati oborinske i otpadne vode. Naime, na jadranskoj je obali još uvijek premalo pročišćivača otpadnih voda, posebno onih drugoga stupnja pročišćavanja, a treći stupanj pročišćavanja koji podrazumijeva potpuno uklanjanje spojeva dušika i fosfora gotovo i ne postoji.
Stoga, kada »procvjeta«, Sinje more zapravo govori da nije dobro, da postoji problem koji bi trebalo riješiti te pametnim i održivim gospodarenjem potpuno spriječiti ili maksimalno umanjiti, zaključuje dr. Ciglenečki-Jušić.
