Švicarski znanstvenici iz instituta ETH u suradnji s belgijskim znanstvenicima iz Europskoga vijeća za informacije o hrani (EFIC) objavili su studiju o stajalištu potrošača prema prehrambenim proizvodima koji su obilježeni etiketom »bez«. Takva je informacija na ambalaži sve češća, a upućuje potrošače da u hrani nema, na primjer, dodanoga šećera, konzervansa, bojila, glutena, GMO-a, laktoze, palmina ulja ili nekoga drugoga kontroverznoga dodatka. Znanstvenici su proučili smatraju li potrošači takve proizvode zdravijima i jesu li spremni za njih platiti više (Food Quality and Preference, 19. 12. 2017.).
Rezultati su vrlo jasni – proizvode s etiketom »bez« ljudi percipiraju kvalitetnijima i boljima te su voljni platiti cijenu koja je veća u odnosu na proizvode koji nemaju takvu deklaraciju. Istraživanja su proveli u četirima europskim zemljama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Francuskoj i Poljskoj, te su otkrili da su Francuzi posebno skloni prema hrani s dodanom vrijednošću, ili točnije prema proizvodima koji nisu opterećeni kemijskim aditivima. I Francuzi i Poljaci radije kupuju proizvode bez GMO-a i bez palmina ulja, bez obzira na veću tržišnu cijenu.
Tržište je danas postalo preplavljeno etiketama s porukom »bez« (engl. »free-from«; njem. »ohne«, franc. »sans«), no nije riječ samo o nutritivnoj modi, nego o stvarnim prednostima obilježenih proizvoda. Gazirani sok koji nema benzojevu kiselinu bolji je i zdraviji od soka u kojem je otopljen taj konzervans. Dokazano je da se benzojeva kiselina razgrađuje do karcinogena benzena, pa proizvođači, ako ne rabe tu kemikaliju, s pravom obilježavaju svoj proizvod etiketom »bez«. Isto vrijedi za prehrambene proizvode s parabenima, acesulfamom, bisfenolom A, akrilamidom, hormonima, nitritima… To su proizvodi lošijega nutritivnoga profila i rezultat su kemijskoga nasilja nad hranom. Potrošači imaju pravo na informaciju sadrže li proizvodi neželjene tvari ili dodatke. Upravo tomu služi etiketa »bez«.
To se posebno odnosi na ljude koji boluju od celijakije, intolerancije na laktozu ili fenilketonurije. Za takve skupine potrošača etikete »bez glutena«, »bez laktoze« ili »bez aspartama« vrlo su važna informacija zbog njihove preosjetljivosti na navedene sastojke u hrani i zbog mogućih zdravstvenih komplikacija. I u švicarsko-belgijskoj su studiji znanstvenici došli do istih podataka: potrošači su svjesni razlike da neke etikete »bez« imaju zdravstveni značaj, a druge etikete »bez« više govore o kvaliteti i prirodnosti prehrambenoga proizvoda.
S obzirom na intenziviranje nutricionističkih i biotehnoloških manipulacija hranom u prehrambenoj industriji, moguće je očekivati pojavu nove serije etiketa »bez«. U posljednje se vrijeme pojavljuju trendovi poput personalizirane prehrane, funkcionalne hrane, molekularne gastronomije, koji će inducirati nove otpore (informiranih) potrošača i pojačati zahtjeve za prikladno označavanje nove hrane: »bez nanočestica«, »bez sintetske biologije« ili »bez bioreaktora«…
Informacije o sklonostima potrošača važne su za prehrambenu industriju, ali i mjerodavne državne institucije, koje moraju provjeravati jesu li etikete »bez« usklađene sa stvarnim sastavom prehrambenoga proizvoda. Budući da proizvodi s etiketama »bez« imaju višu cijenu na tržištu, prehrambena industrija, ali i prodavači, često zlorabe etikete »bez« kako bi privukli potrošače.
Preferencijalni odabir hrane bez kemijskih dodataka ili bez tehničkih onečišćenja prilika je za proizvođače koji to poštuju i time stječu prednost na tržištu i povjerenje potrošača. Tek za primjer, svaki proizvođač tjestenine, kruha ili piva u kojima nema tragova herbicida glifozata mogao bi iskoristiti prednost u kvaliteti proizvoda i etiketom »bez glifozata« dodatno »pojačati« imidž zdravije ponude. To posebno vrijedi za ekološke proizvođače u Hrvatskoj, koji bi etiketama »bez« trebali podsjetiti potrošače kakve kemijske rizike izbjegavaju kupnjom organskih proizvoda. Prema rezultatima studije, a to vrijedi i za Hrvatsku, sve je veći udio potrošača koji su spremni platiti više za bolji proizvod.
