Govor o koronavirusu u Hrvatskoj je i dalje aktualan, a ravnateljica Klinike za infektivne bolesti »Fran Mihaljević« prof. dr. Alemka Markotić novinarki Ivani Rimac Lesički uz ostalo je rekla da se koronavirus tijekom ljeta, kao i u proljeće, smatra respiratornim, ali s blažim simptomima. »Probavne tegobe koje se sada spominju javljale su se i u početku, kao dio općeg infektivnog sindroma. Simptomi koji mogu upućivati na COVID-19 su gubitak mirisa i okusa. Naravno, postoje situacije da postoje infekcije u isto vrijeme s više uzročnika, pa se ne može isključiti da netko uz COVID-19 ljeti ima i, na primjer, enterovirusnu infekciju, koja može modificirati kliničku sliku.« Prema riječima dr. Markotić virus COVID-19 ponaša se uobičajeno za virus koji se prenosi kapljično, a to se i potvrdilo u ovih posljednjih osam mjeseci od kada se pojavio u Kini. »Prijenos nije prestao tijekom ljeta, ali su simptomi u dosta oboljelih nešto blaži i u većini ipak ne zahtijevaju hospitalizaciju, što ne znači da virus i dalje nije opasan jer i dalje imamo osobe s teškom kliničkom slikom i na respiratoru, pa i one mlađe. U jesen definitivno očekujemo puno težu situaciju jer će ljudi ponovno više boraviti u zatvorenom, samim tim će prijenos biti s osobe na osobu lakši, a cirkulirat će i druge virusne i bakterijske infekcije dišnog sustava, koje se neće moći samo klinički u većini slučajeva razlikovati jedne od drugih. Pritisak na zdravstveni sustav bit će puno jači i morat ćemo se dobro pripremiti za to razdoblje. Vidimo to i dijelom u Australiji koja sada u zimskom razdoblju ima puno težu situaciju nego što je imala prije. Pridržavanje već toliko puta preporučenih mjera bit će ključno za sigurnost svih ljudi u Hrvatskoj. Naravno cijepljenje protiv gripe također može puno pomoći, za smanjenje potencijalnih komplikacija.«
Dosta je priče o reformi strukovnih škola, vrijeme je za djela – piše Lana Kovačević navodeći da je Sisačko-moslavačka županija ostala bez elektroinstalatera, elektromehaničara, strojobravara, a Strukovna škola Sisak bez montera suhe gradnje i pomoćnih pekara.
U Tehničkoj školi Karlovac nema limara, u Drugoj srednjoj školi Beli Manastir ni konobara ni mesara, a u splitskoj Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju ni traga dimnjačarima, fasaderima, staklarima. Riječ o trogodišnjim programima od kojih učenici bježe i tradicionalno se pri upisu u srednje škole opredjeljuju za gimnazije i ekonomske škole – one im omogućavaju da ipak nastave prema visokoškolskom obrazovanju. Rupa u obrazovnom sustavu, osobito onom strukovnih škola koja godinama briše strukovnjake s liste postojanja, čini se da ne zabrinjava one koje bi trebala. Hrvatska je izgubila godine u reformi strukovnih škola. Ti reformski pokušaji svedeni su samo na riječi, ne i djela. Ako je djela bilo, ona su, eto, u posljednjoj režiji HNS-ova upletanja u obrazovanje završila tako da su strukovnjacima izmijenjeni kurikuli općeobrazovnih predmeta, ali ne i strukovnih. Štoviše, toj je režiji trebalo punih godinu dana da uopće svlada pojam dualnog obrazovanja – onog koje podrazumijeva polovicu školovanja kod poslodavaca. Uostalom kako očekivati napredak u strukovnim programima kad smo u stanju pet godina školovati buduće mlade medicinske sestre i medicinske tehničare da bismo ih, umjesto u naše zdravstvene ustanove sa zadovoljavajućom plaćom, poslali u inozemne i nastavili s filozofijom odljeva mlade radne snage, bez konkretnih poduzetih mjera. Ista je stvar sa zidarima, tokarima, armiračima, fasaderima… Njih godinama jedva da upisujemo. I nikom ništa!
Automobilski poduzetnik Mate Rimac rekao je nakon tragedije u Starim Mikanovcima da bi donirao za kampanju o važnosti vezanja pojasa u vožnji. Rekao je to Boženi Matijević navodeći da je teško pisati o tragedijama i glupo je pametovati kad je netko izgubio djecu, prijatelje, kolege, ali bi bilo dobro da mediji naglašavaju: »Vežite se u automobilima!« »Jako često u domaćim medijima vidim nesreće s fatalnim posljedicama u kojima su automobili relativno malo oštećeni. Putnici često stradaju jer nisu imali pojas. Prema slikama na portalima, imam osjećaj da većina automobilskih nesreća sa smrtnim slučajevima u Hrvatskoj ne bi imala takav ishod da su ljudi napravili jednostavnu stvar – upotrijebili pojas. Nevjerojatno mi je da se velika većina ljudi čudi što ih molim da se vežu na stražnjim sjedalima kada se voze sa mnom. Zakon iz fizike vrijedi straga jednako kao i naprijed. Ja sam spreman donirati sredstva za kampanju kojoj bi cilj bio osvještavanje ljudi o posljedicama nevezanja, ako je netko spreman pokrenuti inicijativu«, napisao je na svom Facebooku Rimac.
Jedna njemačka studija pokazala je da rad od kuće tijekom koronakrize doživljavaju kao pozitivan pomak. Zaposleni koji su tijekom koronakrize prešli na rad od kuće rjeđe se nalaze pod stresom i produktivniji su – proizlazi iz njemačke studije. Prije izbijanja pandemije 21 posto ispitanih reklo je da se nalazi pod stresom, a to isto tijekom koronakrize tvrdilo je samo 15 posto. Među onima koji su u međuvremenu prakticirali rad od kuće, njih 56 posto izjavilo je da se kod kuće osjeća produktivnije nego na radnom mjestu u uredu. Daljnji pozitivni učinci bolje su usklađivanje rada i obitelji (dvije trećine ispitanika), a isti udio ispitanih kao posebno pozitivan učinak rada od kuće navodi izostajanja putovanja na radno mjesto. Više od tri četvrtine ispitanih navelo je da bi takvu formu rada na daljinu htjelo zadržati i u budućnosti. »Rad od kuće ne samo da smanjuje opasnost od zaraze, nego utječe i na duševnu ravnotežu«, rekao je za dpa direktor DAK-a Andreas Storm. Još je rekao da bi ta pozitivna saznanja »trebalo sagledati pri pristupu radu u budućnosti te da pritom treba nastojati izbjeći negativne aspekte rada od kuće«. »To se prije svega odnosi na problem jasnoga odvajanja privatnoga i radnoga života, što je posebice kod mladih zaposlenih između 18 i 29 godina navedeno kao problem.« Tri četvrtine ispitanih kao najnegativniju posljedicu rada izvan tvrtke ističe činjenicu da se više ne viđaju s radnim kolegama. Socijaldemokratska stranka Njemačke, koja je partner u velikoj koaliciji Kršćansko-demokratskoj uniji, najavila je inicijativu za zakonsku regulativu koja bi omogućila pravo na rad od kuće, a tomu se oštro protive udruge poslodavaca.
Ravnatelj porezne uprave Božidar Kutleša upozorio je priređivače igara na sreću da se propis o zabrani otvaranja kockarnica i kladionica u blizini škola i crkava odnosi i na otvaranje novih poslovnica u starim poslovnim prostorima. Kako bi se spriječilo derogiranje propisanih prostornih ograničenja, brisane su odredbe članaka u pravilniku koje su omogućavale da nakon prestanka rada određenoga automat-kluba ili kasina, odnosno uplatnoga mjesta kladionice, isti ili drugi priređivač nastavi s radom na toj lokaciji bez obveze mjerenja propisnih minimalnih udaljenosti. Krajem veljače ove godine porezna uprava objavila je pravilnik o otvaranju novih kasina, automat-klubova i kladionica prema kojem nove poslovnice priređivača igara na sreću moraju biti udaljene najmanje 500 metara od vrtića, škola, učeničkih domova, crkava, džamija, sinagoga i drugih vjerskih objekata.
