Europsko kardiološko društvo predstavilo je nedavno rezultate kompleksnoga, longitudinalnoga istraživanja iz Finske u kojem su pratili utjecaj sjedenja, to jest sjedilačkoga načina života 11-godišnjaka, 15-godišnjaka i 24-godišnjaka na zdravlje. Zaključili su: brojni sati sjedenja nakupljeni od djetinjstva dovode do oštećenja i bolesti srca u mladoj i odrasloj dobi, čak i kada osobe imaju normalnu težinu i tlak. Dijana Jurasić o tome je pisala u Večernjem listu. Roditelji bi, prenijela je riječi istraživača dr. Andrewa Agbaje, trebali poticati djecu i tinejdžere da se više kreću, ograničavajući im vrijeme na društvenim mrežama i videoigricama. Naveden je primjer škola u Švedskoj, u kojoj djeca u školi svaki dan 20 posto vremena moraju biti vani, a trend povećanja sati nastave tjelesnoga prisutan je u nizu zemalja EU-a. Nedavno je na to upozorio i prof. Marko Čule, koji je proglašen najboljim nastavnikom tjelesnoga u visokom obrazovanju, rekavši za Slobodnu Dalmaciju da u Češkoj i Estoniji osnovci imaju osam, u Finskoj, Danskoj i Mađarskoj po pet sati tjedno nastave tjelesnoga. Hrvatska u tome zaostaje, a polusatne rekreativne pauze u cjelodnevnoj nastavi, kao i tek 45 minuta tjelesnoga više nego dosad ne će umanjiti negativne učinke sjedenja djece u školi od 7 ili 8 sati, nakon čega će doći doma, strovaliti se u sobe i piljiti u ekrane. I hrvatski neuroznanstvenici već su ranije upozoravali na »epidemiju neaktivnosti« među djecom, što šteti njihovu razvoju i mozgu, te na to da fizička aktivnost znači i učinkovitiji mozak. Usto, djeca su u Hrvatskoj u vrhu zemalja Europske unije po pretilosti.
U Hrvatskoj, zemlji u kojoj je vožnja romobilima sve prisutnija, iznenađujuće zvuči vijest da je Pariz zabranio iznajmljivanje romobila na svojim ulicama. Iva Badanjak u Jutarnjem je listu pisala da je nedavno na pariškim ulicama uklonjeno 15 000 romobila na baterije, ističući da se to ne odnosi na osobne romobile. Pariz je nedavno bio u vrhu po iznajmljivanju električnih romobila, a sada je postao prvi europski grad koji je tu uslugu službeno ukinuo. Takav drastičan rez poduprlo je više od 90 posto Parižana koji su na referendumu u travnju izrazili zabrinutost zbog sve većega broja prometnih nesreća. Uz nepoštovanje prometnih pravila i prebrzu vožnju, vozači romobila često su ih nemarno ostavljali uz cestu, a bilo je i situacija u kojima su ih bacili u rijeku Senu.
Prošle godine na ulicama francuske prijestolnice zabilježena su tri smrtna slučaja povezana s električnim romobilima i 459 ozlijeđenih osoba, što je povećanje u iznosu na jedan smrtni slučaj i 353 ozljede tijekom 2021. godine. Pariz je već 2020. ograničio broj operatera, brzinu i mjesta za parkiranje e-romobila. Lokalne vlasti Pariza sada rade na popularnosti bicikla.
Pedagoginja Agnes Jelačić iz splitske Osnovne škole »Lokve – Gripe« više od desetljeća bavi se problematikom upotrebe mobitela u školi. U razgovoru s Ladom Novak za Jutarnji list dala je pet dragocjenih pravila upotrebe mobitela u obitelji. Prva je uputa roditeljima: od mobitela odvojite sebe. Ne može otac ili majka djeci zabranjivati upotrebu pametnih telefona kad ih oni osobno neprestano upotrebljavaju. Savjetovala je svojevrsnu obiteljsku detoksikaciju: svi na nekoliko sati biti bez mobitela, to jest utišati ih i odložiti tijekom igranja društvenih igara ili provoditi vrijeme na otvorenom. Nadalje, drugi je savjet osmisliti mjesto koje će biti »odlagalište mobitela«. To bi značilo odrediti mjesto u stanu ili kući na koje valja postaviti posudu u kojoj će ukućani ostavljati svoje pametne telefone. U početku će biti teško, rekla je pedagoginja, ali cilj je da to postane navika. To bi značilo i isključivanje tona, uz zadržavanje načela da sat vremena prije spavanja dijete nikako ne smije biti na telefonu.
Treći je njezin savjet da ekran bude crno-bijeli. Obrazložila je to rekavši da su sadržaji na internetu dizajnirani tako da stimuliraju mozak i privlače ga šarenilom i jakim bojama. Dio »privlačnosti« buljenja u ekran, tvrde stručnjaci, efikasno se može umanjiti prebacivanjem ekrana u sivo i crno-bijele tonove.
Četvrta je uputa da se ograniči vrijeme uporabe. »Ništa ne će biti efikasno kao metoda ograničavanja. Dogovorite koliko dijete može dnevno koristiti mobitel, primjerice sat vremena preko tjedna i 90 minuta vikendom. Ovdje je bitno ne odstupati od odluke i ne popuštati«, rekla je.
Peto pravilo glasi: »samo jedna društvena mreža«. Ovisno o godištu djeteta, roditeljima je savjetovala izabrati samo jednu platformu kojom se smiju koristiti, a izbrisati ostale. Savjetovala je i na telefonu namjestiti opciju zabrane preuzimanja aplikacija bez roditeljske dozvole. »Dobro provjerite krug ljudi koji su prijatelji djeteta i zajedno sastavite popis samo vama bliskih ljudi kojima vjerujete (prijatelji iz škole, obitelj)«, rekla je, među ostalim, pedagoginja Jelačić.
