U posljednje vrijeme sve se više govori o novom pojmu – demokalipsi. Pojam upućuje na apokalipsu izumiranja pojedinih društava u svijetu. Prisutna je u Italiji, Ukrajini, Poljskoj, Hrvatskoj, a većina zemalja s najvećim demografskim problemima nalazi se upravo u Europi. Hrvatska nesumnjivo jest u problemu, no ipak ne prednjači u padu stanovništva jer neke susjedne zemlje imaju daleko veći problem. Italija ima najveći pad broja stanovnika na Zapadu i to je tako velik problem da se o njemu oglasio čak i Elon Musk, koji slovi kao poznati južnoafrički izumitelj i investitor u suvremene tehnologije, o čemu je u Večernjem listu pisao Zoran Vitas. Podsjetio je da je krajem svibnja prošle godine najavio da će Italija ostati bez stanovništva ako zadrži postojeći nizak natalitet (jedno dijete po ženi). Tada je bio čak i ismijavan iako nije učinio nešto previše kontroverzno, jednostavno je komentirao napis talijanskoga stručnjaka za kibernetičku sigurnost Andree Stroppe koji je pak bio zabrinut izvještajem talijanskoga državnoga statističkoga ureda. Stroppa je iz dostupnih podataka objavio grafikon iz kojega je vidljivo da stanovništvo Italije pada od šezdesetih, unatoč blagostanju i socijalnoj politici. Musk je nedavno opet prenio na mreži Twitter procjenu talijanskoga ministarstva zdravstva da je 14,1 milijun od ukupno 58 milijuna građana pogođeno kroničnim bolestima. Upozorio je da je s jednom od najstarijih populacija i najmanjih natalitetom Italija u riziku da joj najprije propadne zdravstveni sustav, onda da izumre. »Italija i mnogo drugih izumire«, komentirao je sa žalošću Musk. »Dakle izgleda da sveprisutni tehnološki i svemirski mogul bolje razumije problem nataliteta od talijanskih političara. I ne samo njih. Naime, Italija je zemlja s najvećim padom stanovništva. Početkom 2022. tamo je živjelo manje od 59 milijuna ljudi s projekcijom, prema sadašnjim trendovima, da do 2070. godine ne će imati više od 47,7 milijuna stanovnika. Te dugoročne procjene fleksibilne su pa taj demografski gubitak može biti ili 18 milijuna ili, u najboljem slučaju, samo 4,2 milijuna.« Što su učinili Talijani? Njihova sadašnja vlada pod vodstvom Giorgie Meloni poduzela je neke mjere. Tako je predviđeno da se porez na proizvode za njegu djece smanji sa 10 na pet posto. Nadalje, talijanske su vlasti onima koji se iz inozemstva odluče živjeti na jugu zemlje i ondje trošiti svoju mirovinu obećali porez od samo sedam posto. Umirovljenici iz drugih zemalja donijeli bi, smatraju, svježi novac koji bi trošili ne tamo gdje su te mirovine zaradili, nego u malim talijanskim južnim mjestima gdje bi u zamjenu, osim krajolika, dobili i mali porez.
Italija nije jedina. Od osam zemalja s više od deset milijuna stanovnika s demografskim problemom većina je na starom kontinentu. Na udaru su demokalipse i Ukrajina, Portugal, Poljska, Rumunjska i Grčka. U skupini od deset zemalja EU-a koje gube najviše stanovništva još su Bugarska, Mađarska, Slovačka, Letonija i Slovenija, ali i Hrvatska. Jasno je da je razlog pada broja stanovnika u Ukrajini rat. Svakako u toj skupini treba izdvojiti Poljsku i Mađarsku koje imaju stabilnije ekonomije, ali i jake demografske mjere. Pitanje s kojim se sve zemlje suočavaju je tko će puniti mirovinske fondove ako broj stanovnika pada. Slično je i s Poljskom, gdje idu i prema potpunoj zabrani abortusa. Dok u Rumunjskoj, koja čak ima i bolji natalitet od skupine zemalja u padu, imaju negativan saldo u migracijama. Odande više ljudi odlazi nego što dolazi migranata, navodi se u Večernjem listu.
Istodobno se događa drugi fenomen: društva izumiru, a buja tržište plastike. Od 2019. do 2021. svaka osoba na svijetu u prosjeku je proizvela kilogram više otpada jednokratne plastike, piše za Večernji list V. Balen, pozivajući se na CNN. Riječ je najčešće o proizvodima napravljenim od polimera stvorenih iz fosilnih goriva, unatoč globalnim naporima da se smanji onečišćenje plastikom i emisija ugljika. Drugi indeks proizvođača plastičnoga otpada, koji je sastavila zaklada »Minderoo«, pokazao je da je svijet u 2021. proizveo 139 milijuna tona jednokratnoga plastičnoga otpada, što je šest milijuna tona više nego 2019., kada je objavljen prvi indeks. U izvješću se navodi da dodatni plastični otpad stvoren u te dvije godine iznosi gotovo kilogram više po svakoj osobi na planetu, a potaknut je potražnjom za fleksibilnim plastikama poput folija i vrećica. Posljednjih su godina vlade diljem svijeta najavile politiku smanjenja količine plastike za jednokratnu upotrebu zabranjujući proizvode poput slamki, jednokratnoga pribora za jelo, posuda za hranu, štapića za uho, vrećica i balona. Nedavno je Kalifornija postala prva američka savezna država koja je objavila svoje ciljeve koji uključuju 25-postotno smanjenje prodaje plastične ambalaže do 2023. U prosincu je Velika Britanija proširila popis zabranjenih artikala na pladnjeve za jednokratnu upotrebu, štapiće za balone i neke vrste polistirenskih čaša i posuda za hranu. Zabrane su među ostalima, na snazi u Europskoj uniji, Australiji i Indiji. No izvješće je pokazalo da se recikliranje ne povećava dovoljno brzo da bi se nosilo s količinom proizvedene plastike, što znači da je vjerojatnije da će rabljeni proizvodi biti bačeni na odlagališta, na plaže, u rijeke i oceane nego da će se reciklirati u pogonima…
