Jedna od najstarijih biskupija na hrvatskom području iz prvih stoljeća kršćanstva ona je osnovana u rimskoj Sisciji. Brojna materijalna kultura svjedoči o živoj kršćanskoj zajednici te bilježi sedam biskupa. To su bili: Kasto (249. g.), sv. Kvirin (303. g.), Marko (347. g.), Konstancije (381. g.), Ivan (530. g.), Konstantin (531. g.) i Vindemij (579. g.). Život se nastavio na tom području nakon više velikih razaranja te propašću Rima. Sisak je u 9. stoljeću sjedište biskupije i prijestolnica kneza Ljudevita Posavskoga. Na splitskim crkvenim saborima 925. i 928. godine sudjeluju i sisački biskupi. U to vrijeme biskupija je u sastavu Gradačke nadbiskupije (mjesta kod današnje Venecije). Osnivanjem Zagrebačke biskupije 1094. godine te vlašću dinastije Arpadovića (1102. – 1301.) ukida se Sisačka biskupija. Papa Benedikt XVI. bulom »Antiquam fidem« od 5. prosinca 2009. ponovno je uspostavio Sisačku biskupiju, a mons. Vladu Košića imenovao je njezinim biskupom.
Župa Uzvišenja sv. Križa u Sisku postoji od davnine. Župa je na prvom mjestu u popisu župa Ivana Arhiđakona za Gorički arhiđakonat i župe Zagrebačke biskupije g. 1334. Crkva istoga naziva nalazi se u Sisku na Trgu bana Jelačića, ali je nakon razornih potresa 2020. i 2021. godine danas u temeljitoj obnovi zajedno s popratnim objektima. Mise se održavaju u pastoralnom centru Petra Žagmeštra nedjeljom u 10 i 19 sati, radnim danima u 19 sati.
Ponovnom uspostavom Sisačke biskupije župa i župna crkva postaju katedralne. Ranokršćanska crkva nalazila se na istom mjestu, o čemu svjedoče arheološki nalazi s toga područja. Nakon nekoliko razaranja, koja su počela još u 7. stoljeću, a nastavila se kroz povijest s kulminiranjem kroz Domovinski rat, i u nedavnim potresima, crkva je obnavljana i nadograđivana. U 16. st. izgrađeno je svetište, a u 18. st. produžena je lađa i podignut zvonik. Tada ju je posvetio zagrebački biskup Stjepan Putz 27. lipnja 1765. Klasicističko plošno pročelje uređeno je početkom 20. st., a temeljita obnova s radovima na uređenju trga ispred crkve s iskopinama iz rimskoga razdoblja napravljena su nakon oštećenja granatiranjem u Domovinskom ratu.