Posljednjih sedam godina u Zagrebačkoj nadbiskupiji djeluje pastoral migranata i turista koji organizira nedjeljnu euharistiju na engleskom jeziku u zagrebačkoj župi sv. Blaža i u župi Bezgrješnoga začeća na Jordanovcu. Zbog sve većega broja stranih radnika u Hrvatskoj od ove godine mise na engleskom jeziku održavaju se i u Varaždinu i Rapcu. Osobito je toplo ozračje vladalo na treću adventsku nedjelju »Gaudete«, nedjelju radosti. Na isti dan hrvatska misijska udruga »Zdenac«, koja već dvadeset godina djeluje na nekoliko kontinenata, organizirala je međukulturni Božić – susret s radnicima s Filipina na kojem je uz glazbu i tradicionalne ukrase predstavljen hrvatski i filipinski Božić, nakon čega je uslijedila večera.
Na misu na engleskom jeziku u 12.30 sati svake nedjelje dolazi oko 150 vjernika u zagrebačkoj župi sv. Blaža; većina su Filipinci, no ima ih i iz drugih zemalja. Jednom mjesečno održava se posebno druženje uz kulinarski »agape«, a nedjeljom »nedjeljna škola« s radionicama za djecu. Na misi treće adventske nedjelje koncelebrirao je otac Jude Okoroji iz Nigerije, misionar i član spiritanaca, čiji je centar u Slavonskom Brodu, koji župniku in solidum u Sv. Blažu Anđelku Katancu, povjereniku Zagrebačke nadbiskupije za pastoral stranih radnika i turista, pomaže oko ispovijedi. Godinu je dana u Hrvatskoj i uči hrvatski jezik. »Htio sam ići u Francusku ili Portugal, no poslali su me u Hrvatsku.
Nije mi ugodna zimska hladnoća, no Hrvatska je jako sigurna zemlja. U Nigeriji ne smijem nositi kolar jer su svećenici izloženi napadima«, rekao je otac Jude uz širok osmijeh.
U Hrvatskoj je već šest godina s obitelju Filipinka Arcely Bingh. Njezin je suprug Carlos Opara Nigerijac; želio je živjeti u Hrvatskoj zbog sigurnosti i katoličkoga profila zemlje. Opara je volonter u nekoliko zagrebačkih župa te razmišlja o trajnom đakonatu, a supruga Arcely organizira pjevanje na misama za strance i migrante te informira zajednicu Filipinaca o svim duhovnim sadržajima u hrvatskoj metropoli. »Većina je doseljenika s Filipina katoličke vjere; nisu svi praktični vjernici. Neki su doseljeni Filipinci protestanti pa su se pridružili Evangeličkoj Crkvi u Zagrebu. Mislim da je važno živjeti svoju vjeru; moj je život određen onim što ispovijedam. Velika mi je radost služiti Bogu pjevanjem u crkvi«, rekla je Arcely Bingh, ne propustivši spomenuti kako je Hrvatska sigurna zemlja dobrih ljudi. »Kada su me pitali smatram li da je Crkva učinila dovoljno za useljenike, odgovorila sam kako smatram da je učinila svoj dio. Neki su doseljenici u potrebi; mogu dobiti pomoć u Caritasu, a i Međunarodna organizacija za migracije pruža pomoć«, rekla je.
Za Glas Koncila ukratko je opisala filipinski Božić: tradicionalno je jelo na stolu »pancit« – salata od tjestenine s piletinom i kupusom, »menudo« – gusto varivo od svinjetine i povrća te slatka salata s tjesteninom, vrhnjem i voćem, kao i deserti na bazi riže i kokosova mlijeka.
Stalan je član međunarodne vjerničke zajednice u Sv. Blažu i Tiju John iz Bombaya, pomorac koji sa suprugom Hrvaticom Tihanom i dvoje djecu već pet godina živi u Hrvatskoj. »U Indiji je 6 posto katolika, a to je 21 milijun ljudi, više od četverostrukoga broja stanovnika Hrvatske. Volim dolaziti na misu, svake sam nedjelje ovdje«, rekao je John. Ove je godine u župi sv. Blaža bilo nekoliko krštenja stranih državljana, a sedam ih je primilo potvrdu.
U kući »Zdenca« u Dugom Selu na treću nedjelju došašća okupilo se šest radnika s Filipina i desetak članova »Zdenca« koji su podijelili tradiciju, vjeru i radost. Gosti s Filipina – Julie Nanoz, Anne Reyes, Mary Grace Buante, Edward Calpe, Rene Borromeo i Alanie Abelardo – objasnili su da pripreme za Božić poput osvjetljavanja grada na Filipinima počinju već 1. rujna. Dana 16. prosinca počinju mise zornice, koje se ondje slave u 4 ili 5 sati ujutro. Na božićni dan djeca obilaze susjede i rodbinu, pjevaju božićne pjesme i dobivaju novac na dar. Na Filipinima su mnogočlane obitelji uobičajene, a tradicije su pod utjecajem španjolske i američke kulture. Prostorija u Dugom Selu bila je okićena tradicionalnim filipinskim božićnim ukrasima od papira u obliku zvijezde – »parol«, koje su djeca izradila pod vodstvom dviju Filipinka uoči večere u »Zdencu«.
Uz obveznu molitvu, svi su prionuli na večeru i kušali izvrsne hrvatske i filipinske božićne specijalitete: odojak, sarmu, francusku salatu, slatke pite, »pancit«, »menudo«, osebujnu pohanu piletinu i slatku salatu od voća i tjestenine. Dvije gošće s Filipina u Hrvatskoj su godinu dana, a drugi su ovdje tek nekoliko mjeseci – svi su, naime, došli u potrazi za poslom, na »privremeni rad«. Troje ih ima obitelj koja je ostala na Filipinima. Kao pozitivno iskustvo svi ističu sigurnost, mir i gostoljubivost Hrvata: »Ovdje mogu staviti ruksak na leđa bez straha da će me netko pokrasti s leđa. U tramvaju jedna mi je starija žena rekla da moram naučiti hrvatski«, rekla je mlada Anne uz smijeh. Na pitanje žele li ostati ovdje svi su odgovorili da to ovisi o ugovoru s poslodavcem, ali bi voljeli ostati. Osobito su istaknuli kako je u Hrvatskoj mirno i nema gužve: »U Manili, koja ima oko 2 milijuna stanovnika, gusta je koncentracija ljudi glavni problem«, rekao je Edward. Mary Grace je posvjedočila kako je cijela njezina obitelj na Filipinima vrlo aktivna u jednoj laičkoj organizaciji i vjera joj neizmjerno mnogo znači. Kao i druge djevojke, izrazila je želju za pohađanjem mise na engleskom jeziku u Zagrebu. U lijepu ozračju uz glazbu svi su jedni drugima srdačno poželjeli sretan Božić odnosno Maligayang Pasko, kako se kaže na filipinskom jeziku.
S druge strane Filipincima su volonterke »Zdenca« približile slavlje Božića u Hrvatskoj. Zdenčanka Snježana Tišljarić iz Koprivnice, odgojiteljica u dječjem vrtiću, demonstrirala je božićne običaje u Podravini; posipanje zrnja po stolu, unošenje slame, kićenje bora jabukama, orasima i bombonima te blagoslovne formule, uz pjevanje obvezne pjesme »Narodi nam se«. Osnivačica »Zdenca« Ljilja Lončar te zdenčanke Mirjana Iličić i Ivana Šimić opisale su hrvatske božićne tradicije, uz napomenu da razvikani zagrebački »Advent« nema veze s njima. Marina Katinić Pleić predvodila je pjevanje tradicionalne božićne pjesme gradišćanskih Hrvata »Ča more to biti«, objasnivši da Hrvatska ima veliku dijasporu.
