Društvenim mrežama smatramo internetske usluge koje se javljaju u obliku platforme ili aplikacije, a primarna je njihova ideja i svrha međusobno povezivanje korisnika. Prvi oblici društvenih mreža javljaju se početkom devedesetih, a danas su one neizbježno sredstvo komunikacije koje privlači mnoštvo korisnika.
Rijetko bi se tko mogao složiti s tvrdnjom da se tijekom dana ne koristi društvenim mrežama. U posljednjih desetak godina one su korak po korak zauzele našu pozornost i počele uzimati sve više našega vremena. Pojava društvenih mreža i početak njihove sve učestalije upotrebe mnogima su se učinili bezazlenim, zanimljivim i zabavnim. Ali kako vrijeme prolazi i broj korisnika društvenih mreža raste, a to sve češće postaju mladi i djeca školske dobi, čini se da u upotrebi društvenih mreža nismo dovoljno oprezni i promišljeni. Svjesni smo da prekomjerno izlaganje ili upotreba bilo kakvih usluga ili aktivnosti nije dobra za naše zdravlje, ali kada su u pitanju društvene mreže, čini se da te činjenice padaju u vodu.
Najviše su ugroženi maloljetnici
Najčešće žrtve negativnoga utjecaja društvenih mreža su maloljetnici koji zbog svojega psihosocijalnoga razvoja još ne mogu otkriti sve zamke interneta. Prošlogodišnje istraživanje uoči sedmih Dana medijske pismenosti provela je agencija Ipsos, a ono je pokazalo kako su tri najveća razloga za zabrinutost ispitanika starijih od 16 godina sljedeći: utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, opasnost od internetskoga nasilja te nasilni sadržaji na internetu.
Mladi koji su sudjelovali u tom istraživanju potvrdili su da su sadržaji na društvenim mrežama kod njih potaknuli osjećaje stresa, usamljenosti, zavisti ili pak nižu razinu samopouzdanja. Ukupno 21 posto ispitanika izjavilo je da je imalo priliku učiti o medijima, a 65 posto njih smatra da medijska pismenost treba biti zastupljenija u školskim programima.
Sveti Ivan od Boga – uzor u ljubavi prema Bogu i bližnjima
Zakoračili smo u korizmu, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Vrijeme je to za koje je karakteristična molitva, pokora i odricanje, ali i odvajanje od sebe i činjenje dobrih djela. Stoga vam u ovom broju rubrike Mladi mladima donosimo primjer još jednoga svetca od kojega bismo mogli puno toga naučiti o važnosti pomaganja bližnjima.
Na isti dan kada se po svijetu slavi Dan žena mi vašu pozornost želimo svratiti na činjenicu da se 8. ožujka slavi blagdan svetoga Ivana od Boga. Svetac je to koji je rođen u Montemor-o-Novu u Portugalu 8. ožujka 1495. Krasio ga je avanturistički duh. Tako je u mladosti prošao kroz brojna mjesta diljem Europe i promijenio mnogo zanimanja, odnosno kako bismo mi mladi danas rekli – »tražio se«. Ključni događaj koji je promijenio tijek njegova života bila je propovijed sv. Ivana Avilskoga.
Sveti Ivan od Boga bio je toliko ganut propovjednikovim riječima da su njegovi sugrađani mislili da je poludio te su ga zatvorili u umobolnicu. Ondje je sv. Ivan vidio kako osoblje postupa sa psihičkim bolesnicima te je napokon otkrio svoj poziv – odlučio se posvetiti bolesnima i nemoćnima kako bi im olakšao put ozdravljenja. Sveti Ivan osnovao je prvu bolnicu, a oko njega su se okupljali ljudi velikoga srca koji su također željeli pomoći, pa je s vremenom krug bolnica rastao. Tako je utemeljena nova redovnička zajednica – bolnički red Milosrdne braće. Danas red djeluje u 50-ak zemalja svijeta, u više od 300 bolnica, ustanova, domova i centara s više od 1500 redovnika, uglavnom laika. Prije Drugoga svjetskoga rata djelovali su i u Hrvatskoj. Ponovno je 2006. godine utemeljena njihova zajednica u Šumetlici, a 2011. godine otvorili su i bolnicu za psihijatriju i palijativnu skrb na Strmcu. Sv. Ivan od Boga zaštitnik je bolnica, bolničara i bolesnika. Kada govorimo o mladima, i danas se često spominje narušavanje njihova mentalnoga zdravlja, posebice u kontekstu upotrebe digitalne tehnologije. Iako se danas mnogo više govori o mentalnom zdravlju nego u prijašnje doba, i dalje je to nerijetko tabu-tema.
U procesu poboljšanja mentalnoga zdravlja veliku ulogu mogu odigrati vjera i duhovnost koje čovjeku uvijek daju dublji smisao i nadu u bolje sutra. Bog nas nikada ne ostavlja, samo mu moramo dati priliku da djeluje u našem životu. No otiđimo i korak dalje i dopustimo mu da kroz naše živote djeluje na bližnje koji su u potrebi.
»Trendovi donose gubitak mladenaštva«
Društvene mreže nerijetko loše utječu na mlade i njihovo mentalno zdravlje. Više nam je o tome rekla komunikologinja Tea Bašić koja je završila propedeutiku psihoterapije i uvodnu edukaciju iz transakcijske analize, psihoterapijskoga pravca. Naša sugovornica trenutačno ide na napredni studij psihoterapije – TA202, a objasnila nam je kako mladi danas često nisu svjesni svih zamki koje internet i društvene mreže stavljaju pred njih.Kontakti za pomoć
Svi kojima je potrebna pomoć u Hrvatskoj mogu naći i stručnjake za to. Oni djeluju u raznim ustanovama i centrima, a mi bismo vam ponajprije preporučili da se o njima informirate u okviru svojih vjeronaučnih skupina, među svojim duhovnicima i svećenicima, kao i vršnjacima s kojima molite, družite se, studirate i dijelite različite radosne trenutke. Na razini Hrvatske biskupske konferencije postoji Ured za mlade, (nad)biskupije isto imaju pastoral mladih, a vaši će vam studentski kapelani sigurno moći dati savjet, ali i savjetovati komu da se obratite i tko bi vam mogao pomoći.
Naravno da postoji i cijeli niz javnih ustanova koje se bave zdravljem mladih i do njihovih kontakata nije teško doći. Svi vi koji se školujete ili studirate jamačno ste upoznati da većina obrazovnih institucija ima pedagoge ili psihologe, a sveučilišta često nude i psihološko savjetovalište namijenjeno upravo studentima. Priznati da nam je potrebna pomoć nije sramota, a oko nas se uvijek nalaze ljudi koji su spremni priskočiti u pomoć – savjetom, djelom, molitvom.
Pripremili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
