U pet godina odlazak iz zemlje prijavilo je više od 233 tisuće građana. To nije podatak koji bi bio službeno priopćen, nego projekcija do koje je došla Dijana Jurasić u Večernjem listu nakon što je redakcija tražila podatke u Ministarstvu unutarnjih poslova. U MUP-u smatraju da podatke kroz godine, od 2017. do 2022., ne treba zbrajati jer je moguće da je netko tko je prijavio privremeni odlazak u jednoj godini možda naknadno prijavio i povratak. No ključno je da u ministarstvu nemaju te podatke o povratnicima, kako je pisala novinarka Jurasić. Točnije, proteklih pet godina privremeni odlazak iz Hrvatske prijavilo je 177 470 hrvatskih građana, a trajno iseljenje u inozemstvo prijavio je 55 821 građanin. Dakle, ukupno je 233 291 građanin privremeno ili trajno napustio Hrvatsku. Naime, zbog neusklađenosti podataka o broju stanovnika, kojih je u Hrvatskoj 3,88 milijuna, među kojima je oko 650 tisuća maloljetnika, s brojem punoljetnih birača kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,68 milijuna, Večernjak je od MUP-a zatražio podatke za posljednjih pet godina o broju građana koji su zbog trajnoga iseljenja odjavili prebivalište iz Hrvatske te o broju građana koji su prijavili privremeni odlazak iz zemlje.
Na napomenu iz ministarstva da postoje i povratnici novinarka je tražila tumačenje demografa Stjepana Šterca. On je pojasnio da nema govora o masovnom povratku jer da se dogodio znatan povratak među privremeno i trajno iseljenim građanima, to bi se utvrdilo popisom stanovništva iz 2021. »Nažalost, nema tih povrataka iseljenih, inače bismo imali konkretne podatke o broju povratnika, a ne odgovor da je možda netko tko je prijavio privremeni odlazak naknadno prijavio i povratak.
Realnost je da imamo nevjerojatnu depopulaciju iseljavanjem i prirodnim padom. Podatke o iseljavanju hrvatskih građana i prirodnom padu broja stanovnika nažalost potvrđuje i broj stanovnika utvrđen popisom 2021. Moramo napokon ustrojiti registar stanovništva da se sredi taj nered od podataka«, rekao je demograf. Dao je naslutiti da su podatci o iseljenima vjerojatno porazniji nego što se čini jer »podatci iz zemalja u koje su se naši građani useljavali pokazali su da je vrlo vjerojatan broj iseljenih bio i dvostruko veći nego što su pokazivali naši turistički podatci«.
Još je zorniji demanti stajališta da se događaju veći povratci to što je, podsjeća tekst u Večernjem, u prva četiri mjeseca ove godine stiglo tek pet zahtjeva za povratak iz inozemstva, i to uz poticajnu mjeru od 200 tisuća kuna »Biram Hrvatsku«. Treba li podsjećati da je Hrvatska od posljednjega popisa stanovništva iz 2011. izgubila oko 400 tisuća ljudi, što je oko 10 posto stanovništva?
S konferencije o budućnosti poslovanja »Future Tense« izvijestila je, također za Večernji list, Miranda Rak Šajn. U tekstu čiji naslov poentira da umjetna inteligencija ne će uništiti poslove, nego će ih promijeniti, već se na početku iznosi stajalište koje je na toj konferenciji izrekao futurolog Mike Walsh: »Rad na daljinu samo je početak puno veće revolucije koja mijenja prirodu poslovanja. Mobilnost, autonomija, pamćenje, objektivnost i brzina pet su vrijednosti koje će definirati digitalne zdravstvene organizacije 21. stoljeća. Umjetna inteligencija neće uništiti poslove, promijenit će ih. Novo doba zahtijeva novu vrstu lidera. Moramo postati algoritamski lideri budućnosti i početi kombinirati duboko razumijevanje ljudske složenosti sa smislom za računalno razmišljanje«, rekao je taj Australac, kojega je za govornika na zagrebačku konferenciju pozvao organizator, tvrtka »Komunikacijski laboratorij«.
Pomalo zastrašujuće zvuče sljedeća mišljenja o kojima se moglo čuti na toj konferenciji o budućnosti tehnologije, rada i obrazovanja, upravljanja, turizma, održivosti i liderstva: »Poslovi koje danas radimo za 10 godina možda neće ni postojati, a možda će ih obavljati – roboti. Napredna i ponekad invazivna tehnologija nad kojom se mi zgražamo našoj će djeci biti dio svakodnevice, a važne odluke unutar vlade možda će se donositi bez ljudske intervencije.«
Sa skupa su odaslane i još neke zanimljive poruke, koje donekle razbijaju stereotip o hladnoći poslovnih ljudi. »Vođe budućnosti trebaju kombinirati lijevu i desnu stranu mozga. U isto vrijeme koristiti intuiciju i um, maštu i informaciju te kombinirati vjeru i činjenice.« Gotovo vjernički zvuči sljedeća misao: »Vjerujem u vodstvo koje uključuje poniznost i poštovanje.«
»Vođa budućnosti trebao bi slušati svoje korisnike. Okupiti tim i pronaći način kako biti uspješan. Hrvatski lideri možda nisu najspremniji za budućnost, ali to se mijenja i idemo u dobrom smjeru. Hrvati su znatiželjni, ali oprezni. Moramo više poticati zaposlenike da griješe.«
Posebno se govorilo o održivoj budućnosti, a stigao je i savjet o suočavanju s nepredvidljivim problemima budućnosti: »Postoje dvije mogućnosti. Jedna je praviti se da problem ne postoji i pretpostaviti da će budućnost izgledati poput prošlosti. Druga je prihvatiti nepredvidljivost kao sastavni dio života i razvijati scenarije kako bi se mogle donositi odluke«, uz pojašnjenje da nije cilj predvidjeti, nego naučiti koje akcije poduzeti da bi se vođa pripremio za budućnost koja je drukčija od današnjosti.
