Njemački je »Bayer« najveća agrokompanija na svijetu, koja je akvizicijom američkoga diva »Monsanta« prerasla u »čudovište monopola«. Taj političko-gospodarski manevar izvršen je 2018. godine, a kupnjom svih dionica »Bayer« je preuzeo i sve dugove »Monsanta«, ali i loš imidž u javnosti vezan uz genetički modificirane (GM) usjeve i uporabu herbicida glifozata.
Glifozat je najupotrebljavaniji pesticid na svijetu, a taj je status stekao pojavom GM usjeva koji su otporni na štetno djelovanje te kemikalije. Zbog masovne uporabe glifozata ubrzo su postali vidljivi i mjerljivi njegovi neželjeni učinci: narušena bioraznolikost, onečišćene podzemne vode, neuklonjivi kemijski ostatci u hrani, zdravstvene posljedice u ljudi… Glifozat pripada skupini hormonskih otrova (endokrini disruptori) te je povezan s nizom reproduktivnih, neuroloških i imunosnih poremećaja, a 2015. godine službeno je svrstan u zloglasnu skupinu 2A u kojoj se nalaze kancerogene tvari.
U ljudi koji rabe glifozat za tretiranje polja, travnjaka, vrtova ili vinograda uočena je povećana učestalost pojave non-Hodgkinova limfoma, malignoga oboljenja usko povezanoga s izloženošću tomu herbicidu. Mnogi oboljeli, posebno u Sjedinjenim Državama, zatražili su odštetu sudskim postupcima.
Ubrzo su protiv tvrtke »Monsanto« pokrenute tisuće parnica i tužba. Sada su svi sudski poslovi i obveze isplate odšteta pali na leđa novoga vlasnika. »Roundup« je najpoznatije trgovačko ime glifozata na američkom, ali i svjetskom tržištu; za tvrtku »Monsanto« bio je zlatna koka, a za »Bayer« je postao »glavobolja«.
Suočeni s novim tužbama i odštetama, nova uprava »Bayera« odlučila je do 2023. godine povući s tržišta sve proizvode na bazi glifozata. To se, u prvom redu, odnosi na sve formulacije herbicida koje se rabe za tretiranje livadnih površina, travnjaka i vrtova. Čini se da je takva odluka donesena nakon presude kalifornijskoga sudca, koji je u svibnju ove godine odbacio pokušaj »Bayera« da se oslobodi odgovornosti u budućim sudskim postupcima.
Osim iznenađujuće odluke da se glifozat povuče s tržišta, uprava je »Bayera« najavila osnivanje fonda od 4 milijarde eura kako bi se tim novcem pokrili eventualni (i očekivani) sudski troškovi, odštete ili troškovi mirenja s oboljelim strankama. No prema riječima predstavnika tvrtke, sve te odluke ne dovode u pitanje sigurnost i zdravstvenu ispravnost njihova proizvoda, nego su one dio plana upravljanja rizicima. Jedno je sigurno, glifozat će biti zamijenjen novim formulacijama s alternativnim aktivnim tvarima.
U Europskoj je uniji također upitan tržišni status glifozata. Neke države članice, poput Austrije, donose vlastite zakone o zabrani uporabe glifozata, a u Europskom se parlamentu vode stalne rasprave o godinama potrebnim za produženje dozvole za uporabu toga herbicida. Europska je komisija produljila poljoprivrednu licenciju za glifozat sve do 2022. godine, kada će se obnoviti pregovori poljoprivrednika, agroindustrije, građanskih udruga i znanstvenika, o konačnoj sudbini »kemikalije bez koje nema kruha«.
Uglavnom, ono što ne mogu razne udruge za zaštitu okoliša ili potrošača, ono što ne mogu mjerodavne institucije pojedinih zemalja, znanstvena zajednica, ono što ne može Europski parlament, može prvi vlasnik glifozata – izbaciti taj proizvod s polica poljoapoteka. Uprava je »Bayera«, čini se, napravila uslugu Europskoj uniji i olakšala odluku koja se mora izglasati sljedeće godine. Jasno, odluka »Bayera« vrsta je kompromisa jer profesionalna uporaba glifozata na oranicama prekrivenima monokulturama i dalje ostaje na snazi. Usjevi, poput kukuruza, pšenice ili soje, natopljeni glifozatom još će neko vrijeme sigurno biti na meniju običnih potrošača. Oni koji žele izbjeći tragove glifozata i njegovih razgradnih produkata (AMPA) u hrani, morat će se potruditi oko izbora kvalitetnijih proizvoda, oko potrage za boljim poljoprivrednicima, oko prikladne cijene za estetiku prehrane i vlastito zdravlje.
